STEČAJ str.7
Predmet Stpn-270/14 od 4. ožujka 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-2932/15-3 od 14. svibnja 2015. godine
Pravni pojam Nadležnosti kod postupka predstečajne nagodbe
Zakonska osnova čl. Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10, 25/12, 133/12; dalje u tekstu SZ)
Opis/Preuzimanje Prilikom utvrđivanja jesu li ispunjeni uvjeti za sklapanje predstečajne nagodbe prvostupanjski sud ne ispituje valjanost postupka pred nagodbenim vijećem. Naime, stvarna nadležnost u postupku predstečajne nagodbe podijeljena je između postupaka predstečajne nagodbe (i skraćenog postupka predstečajne nagodbe) koji se provodi pred regionalnim centrima Financijske agencije (čl. 26. st. 1. ZFPPN-a), a koji rezultira prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja ili obustavom postupka, i samog sklapanja predstečajne nagodbe koji se provodi na trgovačkom sudu (čl. 26. st. 4. u vezi s čl. 60. st. 10 i čl. 65. ZFPPN).
Ova dva postupka, ne samo da su fizički odvojena, već su za njih predviđene i različite nadležnosti u rješavanju povodom pravnog lijeka. O žalbi protiv rješenja nagodbenog vijeća odlučuje Ministarstvo financija, Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak (čl. 30. st. 4. ZFPPN-a), dok je nadležnost za žalbe protiv rješenja trgovačkog suda propisana čl. 22. Zakona o sudovima (NN broj 150/05, 16/7, 113/08, 34/10, 116/10, 27/11, 57/11, 130711 i 28/13).
Radi se o dva različita pravna akta protiv kojih nisu predviđena ista pravna sredstva. Tako je protiv rješenja o odobrenju sklapanja predstečajne nagodbe dopušten redovni pravni lijek (čl. 378. ZPP-a), dok se predstečajnna nagodba može pobijati samo tužbom pod istim pretpostavkama koje su propisne za pobijanje sudske nagodbe (čl. 83. ZFPPN-a). To bi nadalje značilo da žalbom protiv rješenja o odobrenju sklapanja predstečajne nagodbe nije dopušteno pobijati samu predstečajnu nagodbu, već je dopušteno isticati samo razloge da ne postoje, odnosno da nisu ispunjene pretpostavke da bi sud donio rješenje o odobrenju sklapanja predstečajne nagodbe (čl. 66. st. 8.i 9.ZFPPN-a).
U postupku utvrđenja jesu li ispunjene pretpostavke za sklapanje predstečajne nagodbe, sud ne može ocjenjivati valjanost postupka koji se provodio pred nagodbenim vijećem, a čiji je krajnji rezultat bio rješenje iz čl. 60. st. 10.ZFPPN-a o prihvaćanju plana financijskog restrukturiranja, no, mora ispitati da li sam prijedlog za sklapanje predstečajne nagodbe pred sudom ispunjava zakonom propisane uvjete, kao i jesu li propisane isprave.
Prema tome, da bi sud mogao odobriti sklapanje predstečajne nagodbe kumulativno moraju biti ispunjene sljedeće pretpostavke: a) da su na ročištu za sklapanje te nagodbe svoj pristanak dali dužnik i vjerovnici većinom glasova čije tražbine prelaze polovinu vrijednosti utvrđenih tražbina za svaku grupu vjerovnika ili ako njihove tražbine prelaze 2/3 vrijednosti svih utvrđenih tražbina, b) ako je predložena nagodba u skladu s općim pravilima o sudskoj nagodbi i c) ako je sadržaj predstečajne nagodbe u bitnim sastojcima odgovarajući prihvaćenom planu financijskog i operativno restrukturiranja dužnika (čl. 66. ZFPPN-a).
Tek kada se utvrdi sve navedeno, sud određuje ročište radi sklapanja predstečajne nagodbe, dopušta sklapanje predstečajne nagodbe ako su za nju glasali dužnik i potrebna većina vjerovnika, te rješenjem odobrava tako sklopljenu nagodbu.


________________________________________________________
Predmet St-224/15 od 14. svibnja 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-5249/15 od 14. srpnja 2015.
Pravni pojam
Odnos stečaja i predstečajne nagodbe;
razlučni vjerovnik kao predlagatelj stečajnog postupka

Zakonska osnova:
čl. 39. st. 4. Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06,116/10, 25/12, 133/12; dalje u tekstu SZ).
Opis / preuzimanje
Prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe nije dopušten ako je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak. Prema odredbi članka 39. stavak 1. Stečajnog zakona stečajni postupak se pokreće prijedlogom vjerovnika (…)
Vjerovnik je podnio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, a stečajni dužnik je nakon toga podnio prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe. Prijedlog za pokretanje postupka predstečajne nagodbe nije dopušten, pa njegovo podnošenje ne može predstavljati procesnu smetnju za vođenje ovog stečajnog postupka.
Prema odredbi članka 39. stavak 3. Stečajnog zakona razlučni vjerovnici mogu predlagati otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom samo ako učine vjerojatnim da se njihova tražbina neće moći potpuno namirit iz predmeta na koji se odnosi njihovo razlučno pravo. Pored toga i ovi vjerovnici moraju učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine i kojega od stečajnih razloga. U protivnom predlagatelj nije ovlašten za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka i na temelju njegovog prijedloga sud ne može otvoriti stečajni postupak, bez obzira postoji li koji od stečajnih razloga.


________________________________________________________
Predmet Stpn-432/14 od 10. lipnja 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-5303/15
od 24. kolovoza 2015

Pravni pojam
Potvrda izvršnosti rješenja FINA-e o prihvaćanju plana financijskog restrukturiranja.
Zakonska osnova:
čl. 60. st. 13. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 108/12, 144/12, 81/13, 112/13, dalje: ZFPSN)
Opis / preuzimanje
Prema odredbi članka 66. stavak 1. ZFPSN-a, dužnik je dužan u roku od 15 dana od dana izvršnosti rješenja iz članka 60. stavak 13. ovog Zakona podnijeti trgovačkom sudu, nadležnom prema mjestu sjedišta, prijedlog za sklapanje predstečajne nagodbe, a prema stavku 3. tog članka taj prijedlog mora sadržavati sve elemente nacrta predstečajne nagodbe (članak 46.a Zakona) s time da konačni prijedlog predstečajne nagodbe mora odgovarati sadržaju plana financijskog i operativnog restrukturiranja prihvaćenog pred nagodbenim vijećem i nacrtu predstečajne nagodbe iz članka 46.a Zakona. Nadalje, prema stavku 4. tog članka nakon što preda prijedlog nadležnom sudu, dužnik će uz potvrdu zatražiti od nagodbenog vijeća da dostavi cijeli spis nadležnom sudu u pisanom obliku i u elektronskom obliku.
Imajući u vidu da je nesporno da FINA nije izdala potvrdu izvršnosti na rješenje o prihvaćanju plana financijskog restrukturiranja, već je prema žalbenim navodima samog dužnika odbila izdati potvrdu izvršnosti budući da je podnesena žalba protiv rješenja o utvrđenju tražbina, a koje rješenje je i poništeno u drugostupanjskom postupku te je predmet vraćen FINA-i na ponovan postupak, kao i da će radi poništaja tog rješenja FINA morati donijeti novi akt kojim će izmijeniti rješenje o prihvaćanju plana financijskog restrukturiranja iz članka 66. stavka 13. ZFPSN-a, pravilno je prvostupanjski sud odbacio prijedlog za sklapanje predstečajne nagodbe. Tek kada FINA donese novo rješenje o prihvaćanju plana financijskog restrukturiranja iz članka 66. stavka 13. ZFPSN-a, i kada ono postane izvršno, dužnik će biti dužan u roku od 15 dana od dana izvršnosti toga novoga rješenja podnijeti trgovačkom sudu prijedlog za sklapanje predstečajne nagodbe.


________________________________________________________
Predmet St-1370/13 od 27. srpnja 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-6341/15
od 8. rujna 2015

Pravni pojam
Cesionar u stečaju
Zakonska osnova:
čl. 175. st. 4. Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06,116/10, 25/12, 133/12; dalje u tekstu SZ).
Opis / preuzimanje
Odredbom čl. 38.f. SZ-a dana je ovlast stečajnom sucu da ukine odluku stečajne skupštine ako je koja od odluka skupštine vjerovnika u suprotnosti sa zajedničkim interesom stečajnih vjerovnika.
Prema odredbi čl. 175. st. 4. SZ-a, razlučna prava nisu predmet ispitivanja u stečajnom postupku. Žalitelju – cesionaru, ako smatra da ima pravo razlučnog namirenja, preostaje pokušati ostvariti razlučno pravo parnicom.


________________________________________________________
Predmet St-334/14 od 9. rujna 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-7399/15 od 28. listopada 2015.
Pravni pojam
Ovlaštenici žalbe na rješenje o prodaji nekretnine u stečajnom postupku
Zakonska osnova:
čl. 164. st. 3. Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06,116/10, 25/12, 133/12; dalje u tekstu SZ).
Opis / preuzimanje
Protiv rješenja stečajnog suca kojim je odlučeno o prodaji nekretnine na kojoj postoji razlučno pravo. U stečajnom postupku žalbu mogu izjaviti samo stečajni upravitelj i razlučni vjerovnici, no ne i stečajni vjerovnici stečajnog dužnika.
 
__________________________________________________
Predmet St-334/14 od 8. rujna 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-7398/15 od 4. studenog 2015.
Pravni pojam
Izlučni vjerovnik koji je i kao stečajni vjerovnik podnio prijavu tražbine i obavijest o izlučnom pravu
Zakonska osnova:
čl. 79., 80., 173., 178., 175. Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06,116/10, 25/12, 133/12; dalje u tekstu SZ).
Opis / preuzimanje
Žalitelj je kao stečajni vjerovnik prijavio svoje potraživanje u stečajnom postupku, te je podnio i obavijest o izlučnom pravu. Tu prijavu potraživanja na ispitnom ročištu stečajni upravitelj stečajnog dužnika je osporio iz razloga jer stečajni vjerovnik nije dostavio dokaze iz kojih bi proizlazilo da bi imao tražbinu prema stečajnom dužniku.
Prema odredbi čl. 175. st. 4. SZ-a, izlučna prava nisu predmet ispitivanja, već su odredbama čl. 79. i 80. SZ-a propisana prava izlučnog vjerovnika i način njihova ostvarivanja. Prema odredbi čl. 79. st. 1. SZ-a osoba koja na temelju kojeg svog stvarnog ili osobnog prava može dokazati da neki predmet ne spada u stečajnu masu, nije stečajni vjerovnik. Njeno će se pravo na izdavanje predmeta utvrđivati prema pravilima koja važe za ostvarivanje tih prava izvan stečajnog postupka (u parnici povodom vlasničke tužbe.)
Međutim, u konkretnom slučaju vjerovnik je (osim obavijesti o izlučnom pravu) prijavio tražbinu u stečajnom postupku. Prema odredbi čl. 175. SZ-a na ispitnom ročištu se prijavljene tražbine ispituju prema svojim iznosima i redu, a stečajni upravitelj je dužan određeno se izjasniti priznaje li ili osporava svaku prijavljenu tražbinu. Tražbina se smatra utvrđenom ako ju na ispitnom ročištu prizna stečajni upravitelj, a ne ospori je koji od stečajnih vjerovnika, odnosno ako izjavljeno osporavanje bude otklonjeno (čl. 177. st. 1. SZ-a). Tražbina stečajnog vjerovnika koju je na ispitnom ročištu osporio stečajni upravitelj i u odnosu na koju osporavanje na tom ročištu nije bilo otklonjeno, nije utvrđena, pa je stečajni sudac jedino i mogao rješenjem utvrditi da je tražbina osporena.


________________________________________________________
Predmet
St-209/12 od 22. srpnja 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-7124/15 od 21. listopada 2015.
Pravni pojam
ne(prijava) tražbine radnika
Zakonska osnova:
čl. 173. Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06,116/10, 25/12, 133/12; dalje u tekstu SZ).
Opis / preuzimanje
Žalitelj pogrešno smatra da je isključivo zakonska obveza stečajnog upravitelja da za stečajnog vjerovnika prijavi tražbinu u stečaj jer se radi o potraživanju radnika. Točno je da u skladu s odredbom čl. 173. st. 2. SZ-a stečajni upravitelj ima ovlaštenje u slučaju tražbina radnika i prijašnjih radnika, sastaviti popis tražbina, odnosno sačiniti popis svih tražbina radnika i prijašnjih radnika ali se, isto tako, smatra da je radnik svoju tražbinu prijavio u skladu s popisom koji je sastavio stečajni upravitelj ako najkasnije osam dana prije općeg ispitnog ročišta ne podnese svoju samostalnu prijavu. Dakle, postoji presumpcija pravilnosti zajedničke prijave (propuštanja podnošenja prijave) u skladu s popisom stečajnog upravitelja koju obara stečajni vjerovnik podnošenjem samostalne prijave najkasnije osam dana prije ispitnog ročišta. Iz odredbe čl. 173. st. 1. SZ-a proizlazi da je ovlaštenje za podnošenje prijave dispozitivno pravo vjerovnika koji u vrijeme otvaranja stečajnog postupka ima koju imovinsko – pravnu tražbinu prema dužniku. Stoga je stečajni vjerovnik dužan prijaviti svoju tražbinu samostalno u roku određenom u rješenju o otvaranju stečajnog postupka (čl. 54. st. 3. SZ-a), koje se javno objavljuje u "Narodnim novinama" (čl. 9. SZ-a) ako se ne slaže sa skupnom prijavom stečajnog upravitelja.
Ako vjerovnik propusti prijaviti svoju samostalnu tražbinu u roku određenom rješenjem o otvaranju stečajnog postupka, odnosno u daljnjem roku od tri mjeseca od održavanja prvog ispitnog ročišta, njegova prijava tražbine se primjenom zakonske odredbe čl. 176. st. 4. SZ-a, odbacuje.
Kako je u konkretnom slučaju nesporno da je prvo ispitno ročište održano 11. srpnja 2012. godine, a da je vjerovnik prijavu podnio 30. ožujka 2015. godine (pozivajući se i na prijavu od 28. svibnja 2013. godine) to je po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud primjenom odredbe čl. 176. st. 4. i 5. SZ-a pravilno odbacio prijavu tražbine.


_______________________________________________________________________
Predmet
St-229/15 od 1. lipnja 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-6568/15
od 14. listopada 2015.

Pravni pojam
Prekid postupka
Zakonska osnova:
čl. 213. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 – ISPR., 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13) u svezi s čl. 3. i 6. Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06,116/10, 25/12, 133/12; dalje u tekstu SZ).
Opis / preuzimanje
Prema odredbi čl. 213. st. 1. ZPP-a sud će odrediti prekid postupka ako je odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju. Iz odredbe čl. 12. st. 1. ZPP-a proizlazi da je prethodno pitanje pravno pitanje o tome postoji li neko pravo ili pravni odnos o kojem još nije donio odluku sud ili drugo nadležno tijelo. Moguće je da sud sam riješi takvo prethodno pitanje, u postupku u kojem se ono pojavilo (čl. 12. st. 1. ZPP-a), a moguće je i da odluči prekinuti postupak dok se o njemu ne odluči u drugom postupku u kojem se takvo pitanje javlja kao glavno (čl. 213. st. 1. ZPP-a).
U slučaju višestrukog predlaganja otvaranja stečajnog postupka nad jednim dužnikom valja odgovarajućom primjenom odredbe čl. 213. st. 1. ZPP-a ostaviti da nadležni sud provede odgovarajući postupak po prvom zaprimljenom prijedlogu.
Cilj stečajnog postupka (čl. 2. st. 1. SZ-a) je skupno namirenje vjerovnika stečajnog dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima. Po prirodi stvari nemoguće je provoditi dva ili više stečajnih postupaka nad istim stečajnim dužnikom.
Svoje žalbene navode žalitelj crpi iz pogrešnog pravnog shvaćanja da pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nastupaju pokretanjem prethodnog postupka.
Prethodni postupak pokreće se na temelju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka (čl. 42. st. 1. SZ-a), te tek nakon provedenog prethodnog postupka stečajni sudac može, ako utvrdi postojanje kojega od zakonom predviđenih stečajnih razloga (nelikvidnost, nesposobnost za plaćanje i prezaduženost, čl. 4. st. 1. SZ-a), otvoriti stečajni postupak nad dužnikom. ali jednako tako, nakon provedenog prethodnog postupka (uz zakonom propisane uvjete), sud može odbiti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, odobriti pristupanje dugu i obustaviti stečajni postupak, ili otvoriti i istovremeno zaključiti postupak.
Prema tome, u konkretnom slučaju, pogrešno žalitelj smatra da je zbog pokretanja prethodnog postupka došlo do dvostruke litispendencije, jer tek ako povodom (prvog) zaprimljenog prijedloga, stečajni sud pravomoćno otvorit stečajni postupak nad dužnikom, podnošenjem svakog slijedećeg prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, došlo bi do dvostruke litispendencije. Navedeno stoga što pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nastupaju otvaranjem stečajnog postupka.
U konkretnom slučaju, kada stečajni postupak po prvom zaprimljenom prijedlogu pred Trgovačkim sudom u Varaždinu još uvijek nije otvoren, pravilno je sud po ovom kasnije zaprimljenom prijedlogu prekinuo postupak do pravomoćnosti odluke o prvom zaprimljenom prijedlogu, jer je pravomoćnost rješenja o prvom prijedlogu prethodno pitanje za ocjenu dopustivosti svakog kasnijeg prijedloga. Tek ako povodom prvog zaprimljenog prijedloga sud pravomoćno otvori stečajni postupak nad dužnikom, odbacit će se svi kasnije zaprimljeni prijedlozi za otvaranje stečajnog postupka. Ako prvi zaprimljeni prijedlog bude pravomoćno odbačen ili odbijen, sud će nastaviti postupak po prvom sljedećem zaprimljenom prijedlogu.


________________________________________________________
Predmet
St-2057/13 od 30. ožujka 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-3308/15
od 13. svibnja 2015.

Pravni pojam
Sudska pristojba na žalbu u stečajnom postuku
Zakonska osnova:
čl. 23. st. 3 i 39. st. 7. Zakona o sudskim pristojbama (NN 74/95, 57/96, 137/02, 125/11, 112/12 i 157/13; dalje ZSP)
Opis / preuzimanje
Odredbom čl. 4. t. 1. Zakona o sudskim pristojbama propisano je da obveza plaćanja sudske pristojbe na podneske (pravne lijekove) nastaju u trenutku kad se predaju.
Prvostupanjski sud je pravilnom primjenom tar. br. 23. st. 3. ZSP-a ocijenio i visinu pristojbe koju je vjerovnik dužan platiti. Tom je odredbom propisano da se za žalbu plaća dvostruku iznos pristojbe iz tar. br. 23. st. 2. (2% od vrijednosti potraživanja, ali ne više od 500,00 kn), Budući da tražbina iznosi 1,049.091,07 kn (2% iznosi 20.981,82 kn), to visina dužne pristojbe na žalbu iznosi od 1.000,00 kn (dvostruki iznos od 500,00 kn)
Pravilnom primjenom odredbe čl. 39. st. 7. ZSP-a prvostupanjski sud je odredio i plaćanje sudske pristojbe na rješenje o sudskoj pristojbi u iznosu od 100,00 kn.


________________________________________________________
Predmet
St-894/14 od 28. travnja 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-3899/15
od 2. lipnja 2015.

Pravni pojam
ne(ovlašteni) žalitelj na rješenje o otvaranju stečajnog postupka
Zakonska osnova:
čl. 53. st. 6. Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06,116/10, 25/12, 133/12; dalje u tekstu SZ).
Opis / preuzimanje
Odvjetnik Tomislav Profozić podnio je žalbu protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka na temelju punomoći koju je trgovačko društvo Alukal d.o.o. Zagreb izdalo odvjetniku Tomislavu Profoziću prije otvaranja stečaja. Prema tome, odvjetnik Tomislav Profozić bio je punomoćnik trgovačkog društva Alukal d.o.o. Zagreb do trenutka otvaranja stečajnog postupka nad tim društvom. Punomoć koju je izdao stečajni dužnik prestaje kada prema važećim propisima nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka.
Protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka, žalbu može podnijeti osoba koja je bila zastupnik po zakonu dužnika pravne osobe do dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka i dužnik pojedinac, a protiv rješenja stečajnog suca kojim se odbija prijedlog za otvaranje stečajnog postupka žalbu može podnijeti predlagatelj.
U konkretnom slučaju, iz žalbe nedvojbeno proizlazi da ju je podnio punomoćnik stečajnog dužnika koji je to bio do otvaranja stečajnog postupka nad dužnikom – Tomislav Profozić odvjetnik u Zagrebu u ime i za račun stečajnog dužnika Alukal d.o.o. Zagreb, što znači da predmetna žalba nije dopuštena.
Otvaranjem stečajnog postupka, sva prava tijela dužnika pravne osobe prestaju i prelaze na stečajnog upravitelja (čl. 89. SZ-a). Žalbu je u ime i za račun stečajnog dužnika ovlašteno mogao podnijeti samo stečajni upravitelj, a ne i punomoćnik stečajnog dužnika do otvaranja stečajnog postupka na temelju punomoći koju je izdao zastupnik po zakonu stečajnog dužnika prije nego je otvoren stečajni postupak.


________________________________________________________
Predmet
St-1370/14 od 27. srpnja 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-6341/15
od 8. rujna 2015.

Pravni pojam
Cesionar u stečaju
Zakonska osnova:
čl. 175. st. 4. Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06,116/10, 25/12, 133/12; dalje u tekstu SZ).
Opis / preuzimanje
Odredbom čl. 38. f. SZ-a dana je ovlast stečajnom sucu da ukine odluku stečajne skupštine ako je koja od odluka skupštine vjerovnika u suprotnosti s zajedničkim interesom stečajnih vjerovnika.
Kako je stečajni sudac mišljenja da vjerovnik - cesionar nije stekao razlučno pravo je da se ugovor o cesiji radi naplate ne može svesti pod odredbe čl. 82. i 83. SZ-a, te da je navedena odluka koja je donijeta glasovima osoba koje se u sukobu interesa remeti, to bi u slučaju nepostojanja razlučnog prava vjerovnika - cesionara bila u suprotnosti s zajedničkim interesom stečajnih vjerovnika.
Prema odredbi čl. 175. st. 4. SZ-a razlučna prava nisu predmet ispitivanja u stečajnom postupku. Žalitelju, cesionaru, ako smatra da ima pravo razlučnog namirenja preostaje pokušati ostvariti razlučno namirenje parnicom.


________________________________________________________
Predmet
St-187/15 od 6. srpnja 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-5952/15
od 26. kolovoza 2015.

Pravni pojam
Razlozi žalbe na rješenje o upućivanju u parnicu
Zakonska osnova:
čl. 178. Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06,116/10, 25/12, 133/12; dalje u tekstu SZ).
Opis / preuzimanje
Budući da je stečajni upravitelj osporio tražbinu stečajnog vjerovnika kao tražbinu drugog višeg isplatnog reda (za koju ne postoji ovršna isprava), pravilno je prvostupanjski sud u smislu citiranih zakonskih odredbi utvrdio da je njegova tražbina osporena i uputio ga na pokretanje parnice radi utvrđivanja osporene tražbine.
Razlozi koje stečajni vjerovnik navodi u žalbi odnosno (ne) osnovanost prigovora zastare te posljedično tome osnovanost osporene tražbine bit će predmet raspravljanja u parničnom postupku radi utvrđenja osporene tražbine (ako stečajni vjerovnik pravovremeno pokrene parnicu na koju je upućen) te ne može biti predmet raspravljanja u stečajnom postupku, neovisno o tome je li stečajni upravitelj osnovano ili eventualno neosnovano osporio tražbinu stečajnog vjerovnika.


________________________________________________________
Predmet
St-245/15 od 11. rujna 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-6948/15
od 14. listopada 2015.

Pravni pojam
osporavanje tražbine koju je priznao stečajni upravitelj jednom vjerovniku od strane drugog vjerovnika
Zakonska osnova:
čl. 178. Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06,116/10, 25/12, 133/12; dalje u tekstu SZ).
Opis / preuzimanje
Ako je koji od stečajnih vjerovnika osporio tražbinu koju je priznao stečajni upravitelj, stečajni sudac će stečajnog vjerovnika uputiti na parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine, a osporavatelj u takvoj parnici nastupa u ime i za račun stečajnog dužnika.
Prema tome, iz navedene zakonske odredbe jasno proizlazi da u slučaju kada je stečajni upravitelj priznao tražbinu jednog stečajnog vjerovnika za koju taj vjerovnik nema ovršnu ispravu, ali je tu tražbinu osporio drugi stečajni vjerovnik, stečajni sudac će vjerovnika čija je tražbina osporena uputiti na parnicu radi utvrđivanja osporene tražbine s time da u toj parnici osporavatelj tražbine nastupa u ime i za račun stečajnog dužnika. Dakle, a za razliku od situacije iz čl. 178. st. 4. Stečajnog zakona kada za osporenu tražbinu postoji ovršna isprava u kojoj stečajni sudac mora na parnicu uputiti osporavatelja da dokaže osnovanost svog osporavanja, u slučaju kada stečajni vjerovnik koji nema ovršnu ispravu za tražbinu koja je na ispitnom ročištu osporena od strane drugog stečajnog vjerovnika – osporavatelja, stečajni vjerovnik čija je tražbina osporena mora pokrenuti parnicu radi utvrđivanja postojanja svoje osporene tražbine, a u toj parnici (umjesto stečajnog upravitelja) osporavatelj nastupa za ime i za račun stečajnog dužnika.

________________________________________________________
Predmet
St-410/15 od 20. srpnja 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-6532/15
od 13. listopada 2015.

Pravni pojam
Posljedice pripajanja dužnika nad kojim je podnesen prijedlog za pokretanje stečajnog postupka, društvu preuzimatelju.
Zakonska osnova:
čl. 215b. i čl. 541. st. 3. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 – ISPR., 57/11, 148/11 – proč. tekst, 25/13), čl. 6. Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06,116/10, 25/12, 133/12; dalje u tekstu SZ).
Opis / preuzimanje
U skladu s odredbom čl. 541. st. 3. Zakona o trgovačkim društvima, pripojeno društvo prestaje s danom upisa pripajanja u sudski registar u kojemu je upisano društvo preuzimatelj s time da nije potrebno da se ono posebno briše iz sudskog registra.
Iako je dužnik postojao kao pravna osoba u trenutku podnošenja prijedloga, on je, kako je već navedeno, prestao postojati prije donošenja odluke o otvaranju stečajnog postupka. U ovom slučaju radi se o tome da se stečajni postupak uopće ne može provesti, jer nema dužnika prema kojem bi prijedlog bio usmjeren. Naime, stečajni postupak nad nepostojećim dužnikom ne može se po prirodi stvari provesti, a kako je dužnik prestao postojati prije donošenja meritornog rješenja o prijedlogu postupak se protiv njega ne može nastaviti.
Suprotno žalbenim navodima neodlučno je ima li dužnik pravnog sljednika, jer se postupak po prijedlogu protiv jednog dužnika pravne osobe ne može nastaviti po istom prijedlogu ni protiv pravnog sljednika te pravne osobe.
Stoga je na temelju odgovarajuće primjene odredbe čl. 215.b stavak 1. ZPP-a u vezi s člankom 6. SZ-a prvostupanjski sud trebao obustaviti postupak, a ne odbaciti prijedlog kao nedopušten pogrešnim pozivanjem na odredbu čl. 288. ZPP-a. Međutim, i donošenjem rješenja o obustavi za predlagatelja bi nastale iste pravne posljedice kao i u slučaju odbacivanja prijedloga.


________________________________________________________
Predmet
St-567/14 od 17. ožujka 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-6085/15
od 30. rujna 2015.

Pravni pojam
Izricanje novčane kazne odgovornim osobama dužnika
Zakonska osnova:
čl. 106. - 109. Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06,116/10, 25/12, 133/12; dalje u tekstu SZ).
Opis / preuzimanje
Odredbama čl. 106. u svezi s čl. 109. SZ-a propisano je da su članovi uprave i druge osobno odgovorne osobe i bivši radnici dužni surađivati i davati stečajnom sucu, stečajnom upravitelju i odboru vjerovniku po nalogu suda sve potrebne obavijesti o okolnostima koje se odnose na postupak. S time da se odredbe čl. 106. st. 1. i čl. 107. SZ-a primjenjuju i na osobe koje su navedeno svojstvo izgubile tijekom zadnje dvije godine prije podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka.
Odredbom čl. 107. st. 5. SZ-a propisano j da stečajni sudac može dužniku i odgovornim osobama iz čl. 109. SZ-a, ispunjavanje dužnosti iz čl. 106. SZ-a uvjetovati izricanjem novčane kazne u iznosu do 10.000,00 kuna
Odredbom čl. 107. st. 5. SZ-a predviđena je mogućnost izricanja novčane kazne za odgovorne osobe koje ne ispunjavaju dužnosti iz čl. 106. SZ-a, a to su suradnja i davanje potrebnih obavijesti o okolnostima koje se odnose na postupak.

________________________________________________________
Predmet
St-558/14 od 7. rujna 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-6822/15
od 21. listopada 2015.

Pravni pojam
Odlučivanje o ne(vođenju) stečajnog postupka kada se dužnikova imovina sastoji samo od tražbine (u sporu)
Zakonska osnova:
čl. 63. Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06,116/10, 25/12, 133/12; dalje u tekstu SZ).
Opis / preuzimanje
Sve dok se (i ako se) parnica pravomoćno ne okonča u korist dužnika /njegove stečajne mase, vjerovnici dužnika se ne mogu namiriti, a ako bi dužnik/njegova stečajna masa pravomoćno uspio u toj parnici, sud prvog stupanja će naknadno postupiti prema odredbi čl. 199. SZ-a. To znači da će stečajni sudac (ako se ispune pretpostavke iz čl. 199. st. 1. SZ-a) u skladu s odredbom čl. 63. st. 7. SZ-a rješenjem o nastavku postupka radi naknade diobe pozvati stečajne vjerovnike da u roku od 30 dana stečajnom upravitelju prijave svoje tražbine i zakazati ročište na kojem će se ispitati prijavljene tražbine. Prema tome, ako bi se pravomoćnim okončanjem navedene parnice naknadno utvrdila (pronašla) imovina koja ulazi u stečajnu masu, sud će pozvati vjerovnike dužnika da prijave svoja potraživanja. Međutim, dok se ta predmetna parnica ne okonča, eventualnu imovinu dužnika o kojoj se vodi parnični postupak sud ne može uzeti u obzir prilikom ispitivanja postojanja stečajne mase, a s obzirom na to da druge imovine iz koje bi se namirili stečajni vjerovnici stečajni dužnik nema, sud prvog stupnja je pravilno pozvao vjerovnike i druge zainteresirane osobe da predujme potrebne troškove prethodnog i otvorenog stečajnog postupka.

________________________________________________________
Predmet
Stpn-407/13 od 16. listopada 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-9172/14 od 22. listopada 2015.
Pravni pojam
Institut ispravka sudske odluke i 2 faze postupka predstečajne nagodbe
Zakonska osnova:
čl. 26. 60., 63. i 66. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 108/12, 144/12, 81/13, 112/13, dalje: ZFPSN)
Opis / preuzimanje
Nezadovoljan visinom utvrđene tražbine, vjerovnik je predložio sudu ispraviti rješenje kojim je odobreno sklapanje predstečajne nagodbe. Vjerovnik je izabrao pogrešan pravni put i zakasnio je s protivljenjem ove vrste.
Prije svega, ispravak nije institut koji se koristi za izmjenu određene odluke, već samo za ispravak očitih pogrešaka u pisanju. Nadalje, vjerovnik je njegova prava glede ispitivanja i utvrđivanja prijavljene tražbine trebao ostvarivati unutar upravnog postupka pred nagodbenim vijećem. Zato se vjerovnik iznošenjem ovih žalbenih navoda bezuspješno usprotivio pobijanom rješenju. Protivljenje statusu i visini tražbine, vjerovnik je imao mogućnost iskazati u za to predviđenom upravnom postupku. Prvostupanjski sud ne ispituje valjanost postupka provedenog pred nagodbenim vijećem.
Stvarna nadležnost u postupku predstečajne nagodbe podijeljena je između: a) postupka predstečajne nagodbe (i skraćenog postupka predstečajne nagodbe) koji se provodi pred regionalnim centrom Financijske agencije (čl. 26. st. 1. ZFPSN-a) i rezultira prihvaćanjem plana financijskog restrukturiranja ili obustavom postupka i b) postupka sklapanja predstečajne nagodbe koji se provodi pred trgovačkim sudom (čl. 26. st. 4. u vezi s čl. 60. st. 10. i čl. 65. ZFPSN-a). Različite su i nadležnosti u postupku povodom pravnih lijekova.
U upravnom postupku koji se provodi pred nagodbenim vijećem prijavljuju se i ispituju, odnosno utvrđuju, tražbine prema pravilima Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Sud ne može drugačije odlučiti o priznavanju tražbina, jer mu takva ovlast nije dana. Vjerovnicima predstečajnog dužnika dana je mogućnost ostvarivanja pravne zaštite podnošenjem žalbe protiv rješenja nagodbenog vijeća FINA-e (čl. 60. ZFPSN-a; rješenje o utvrđenim odnosno osporenim tražbinama; rješenje o tome da su za plan financijskog restrukturiranja glasovali vjerovnici potrebne većine glasova te da je postupak proveden u skladu s odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi), odnosno pokretanjem upravnog spora.
U sudskom postupku radi sklapanja predstečajne nagodbe, vjerovnik ne može s uspjehom isticati prigovore koji se odnose na utvrđivanje, odnosno na ispitivanje njegove tražbine. Jednako tako, u tom sudskom postupku pokrenutom radi sklapanja predstečajne nagodbe, sud ne može ocjenjivati valjanost postupka koji se provodio pred nagodbenim vijećem.
Sud ispituje ispunjava li prijedlog za sklapanje predstečajne nagodbe pred sudom zakonom propisane uvjete, te jesu li mu priložene popisane isprave (pored toga je li podnesen pravovremeno). Odredbama čl. 66. st. 4-10. ZFPSN-a, propisane su pretpostavke i postupak za odobrenje sklapanja predstečajne nagodbe pred sudom. U njemu se na odgovarajući način primjenjuju pravila parničnog postupka (čl. 66. st. 14. ZFPSN-a). Vjerovnik se ne protivi činjenici da su bili ispunjeni uvjeti da sud dopusti sklapanje predstečajne nagodbe, već visini njegove tražbine.
Zaključno, ističe se da žalbom protiv rješenja o odobrenju sklapanja predstečajne nagodbe nije dopušteno pobijati samu predstečajnu nagodbu, već je dopušteno isticati razloge o tome da ne postoje pretpostavke na osnovi kojih bi sud donio rješenje o odobrenju sklapanja predstečajne nagodbe (čl. 66. st. 10. ZFPSN-a). Podredno, napominje se i to kako se odredba o pobijanju predstečajne nagodbe tužbom odnosi na slučajeve u kojima su i ispunjeni svi uvjeti za odobrenje sklopljene predstečajne nagodbe, ali se tužitelj ne slaže s njenim sadržajem.

________________________________________________________
Predmet 
St-128/14-19 od 4. ožujka 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-2947/15-3 od 18. studenoga 2015.
Pravni pojam 
Nedopuštenost prijedloga za otvaranje stečajnog postupka u vrijeme već otvorenog postupka predstečajne nagodbe
Zakonska osnova: 
čl. 39. st. 4. Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 108/12, 144/12, 81/13 i 112/13; dalje u tekstu ZFPPN).
Opis / preuzimanje
Odredbom čl.39. ZFPPN-a, propisano je da do okončanja postupka predstečajne nagodbe nije dopušteno pokrenuti stečajni postupak (st. 3) te da prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe nije dopušten ako je nad dužnikom pokrenut stečajni postupak (st. 4).
Prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe podnesen je prije prijedloga za pokretanje stečajnog postupka nad dužnikom. Zato je prijedlog za otvaranje postupka predstečajne nagodbe dopušten. (čl. 39. st.4. ZFPPN-a). Do okončanja postupka predstečajne nagodbe koji je u ovom slučaju otvoren rješenjem od 20. veljače 2014., nije dopušteno pokretanje stečajnog postupka, pa tako nije ni dopušteno osnovano podnošenje prijedloga za njegovo otvaranje. Takav prijedlog predlagatelj je ipak podnio, 20.veljače 2014.
S obzirom na to da je predlagatelj podnio prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom nakon što je pokrenut postupak predstečajne nagodbe nad dužnikom, takav njegov prijedlog nije dopušten. Predlagateljev pravni položaj u tom pogledu, po ocjeni ovog suda ne može popraviti u žalbi izneseno tumačenje odredbi koje uređuje pitanje računanja rokova u parničnom postupku.


________________________________________________________
Predmet
St-365/10 od 20. listopada 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-7884/15-3 od 25. studenog 2015.
Pravni pojam
Otuđenje tražbine utvrđene u stečajnom postupku
Zakonska osnova:
čl. 78a. Stečajni zakon (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04, 82/06, 116/10, 25/12 i 133/12; dalje u tekstu SZ)
Opis / preuzimanje 
Ako stečajni vjerovnik otuđi svoju tražbinu koju je prijavio u stečajnom postupku, njezin stjecatelj ulazi u pravni položaj svog prednika.
Prijenos se tražbine može dokazivati samo javnom ili javnoovjerovljenom ispravom ili ako stečajni vjerovnik taj prijenos potvrdi svojom izjavom danom pred stečajnim sudom.
Iz ugovora o cesiji mora biti jasno vidljivo da je na cesionara prenesena upravo ona tražbina koja je cedentu utvrđena u stečajnom postupku.


________________________________________________________
Predmet
St-2109/13 od 3. srpnja 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-5770/15-5 od 11. studenog 2015.
Pravni pojam
Rok za podnošenje žalbe i dopune žalbe
Zakonska osnova:
čl. 164. Stečajni zakon (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04, 82/06, 116/10, 25/12 i 133/12; dalje u tekstu SZ), čl. 10., 65., 95., 98., 103. Ovršnog zakona (NN 112/12; 93/14)
Opis / preuzimanje 
Stečajni sudac održava ročište za dražbu pošto utvrdi da je udovoljeno uvjetima za održavanje dražbe. Ti su razlozi formalni (da se ročište održava na mjestu i u vrijeme određeno u zaključku o prodaji, da je zaključak o prodaji objavljen i dostavljen na propisani način, da je od objave zaključka o prodaji do dana ročišta proteklo najmanje 15 dana) i meritorni (da su uvjeti prodaje utvrđeni u skladu a zakonom, da su osobe koje namjeravaju sudjelovati u javnoj dražbi kao kupci položili jamčevinu u skladu sa zakonom, odnosno uvjetima prodaje, da na dražbi ne sudjeluju osobe koje ne mogu biti kupci, da na ročištu sudjeluje makar jedan ponuditelj).
Suprotno tvrdnji žalitelja, iako je on predložio odgodu pete usmene javne dražbe, pravilno je sud odlučio nastaviti s provođenjem javne dražbe, budući da su ispunjeni svi formalni i meritorni uvjeti za održavanje dražbe, a žalitelj nije naveo niti jedan razlog propisan odredbom čl. 65. ili čl. 100. OZ-a zbog kojeg smatra da bi sud trebao odgoditi ovrhu, odnosno dražbu.
Naime, nakon provedbe postupka za utvrđivanje vrijednosti nekretnine sud donosi zaključak o prodaji nekretnine kojim utvrđuje vrijednost nekretnine, te određuje način, uvjete, vrijeme i mjesto prodaje, ako se prodaja (kao u konkretnom slučaju) obavlja dražbom (čl. 95.st 1. OZ-a). Uvjeti prodaje između ostalih podataka sadrže i rok u kojem je kupac dužan položiti kupovninu (čl. 98. st. 1. t. 6. OZ-a). Dražbi se pristupa nakon što sudac (ili javni bilježnik) utvrdi da je udovoljeno uvjetima za održavanje ročišta za dražbu (čl. 103. st. 1. OZ-a), a nakon što je dražba zaključena, donosi se rješenje o dosudi (čl. 103. st. 2.-4. OZ-a).
Iz navedenih odredaba proizlazi da se prodaja nekretnine na javnoj dražbi mora završiti pod istim uvjetima pod kojima je prodaja i započela, odnosno da uvjeti prodaje objavljeni u zaključku o prodaji nekretnine moraju ostati jednaki (neizmijenjeni), kako na samoj dražbi, tako i u rješenju o dosudi.
Prema tome, time što je prvostupanjski sud zaključkom o prodaji odredio rok od 30 dana od pravomoćnosti rješenja o dosudi za uplatu razlike od uplaćene jamčevine i postignute kupoprodajne cijene, a pobijanim rješenjem odredio da rok iznosi 60 dana od pravomoćnosti rješenja, izmijenio je uvjete prodaje predmetnih nekretnina i na taj način pogrešno primijenio materijalno pravo, pa su u tom dijelu ostvareni žalbeni razlozi na koje ukazuje žalitelj.


________________________________________________________
Predmet
St-1110/12 od 28. travnja 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-6779/15-3 od 18. studenog 2015.
Pravni pojam
Način obavještavanje vjerovnika o otvaranju stečajnog postupka
Zakonska osnova:
čl. 64. Stečajni zakon (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03, 187/04, 82/06, 116/10, 25/12 i 133/12; dalje u tekstu SZ)
Opis / preuzimanje
U žalbi žalitelj u bitnome ističe da je propustio rok za prijavu tražbine krivnjom Općinskog suda u Sesvetama pred kojim je u tijeku parnični postupak povodom njegove tužbe protiv tuženika, a kojim on kao tužitelj potražuje od tuženika isplatu naknade štete. Navodi da ga je Općinski sud u Sesvetama obavijestio da je otvoren stečajni postupak nad tuženikom te da je on odmah nakon toga prijavio svoju tražbinu stečajnom upravitelju.
Za ocjenu pravilnosti prvostupanjskog rješenja nije odlučno kada je Općinski sud u Sesvetama obavijestio žalitelja o tome da je otvoren stečajni postupak nad tuženikom iz razloga što je odredbom čl. 64. SZ-a propisano da se vjerovnici o otvaranju stečajnog postupka obavještavaju oglasom koji se objavljuje isticanjem na oglasnoj ploči suda i u ''Narodnim novinama'', s time da taj oglas između ostalog sadrži i poziv vjerovnicima da u skladu s odredbom čl. 54. SZ-a prijave svoje tražbine. Pored navedenog, niti jednom odredbom Zakona o parničnom postupku zakonodavac nije propisao dužnost parničnog suda pred kojim se vodi parnični postupak da obavještava jednu od stranaka u postupku kada je otvoren stečajni postupak nad protivnom strankom.

________________________________________________________