STEČAJ str.6
Predmet St-772/13 od 10. travnja 2014. godine potvrđeno rješenjem Pž-3461/14 od 30. travnja 2014.
Pravni pojam U užem smislu:
Svrha prethodnog postupka.
Opis / preuzimanje
Obveza suda tijekom prethodnog postupka nije utvrđivati vrijednost imovine dužnika, niti takav zaključak proizlazi iz odredbe članka 63. stavak 1. SZ-a.
Odredbom članka 63. st. 1. SZ-a propisano je da će stečajni sudac, ako tijekom prethodnog postupka utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova toga postupka, donijeti odluku o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka. U tom se slučaju stečajni postupak neće provoditi što ne znači da sud tijekom prethodnog postupka utvrđuje vrijednost imovine stečajnog dužnika (utvrđivanje vrijednosti imovine zadatak je stečajnog upravitelja sukladno odredbi članka 150. SZ-a), nego utvrđuje postoje li uvjeti za otvaranje stečajnog postupka i ako utvrdi da uvjeti postoje tada otvara stečajni postupak, a ako se tijekom postupka ujedno pokaže da dužnik nema imovine ili da je ona neznatne vrijednosti tek tada procjenjuje svrsishodnost poduzimanja daljnjih radnji, odnosno tada je dužan, prije nego što odluči otvaranju i istovremenom zaključenju stečajnog postupka, javnim pozivom u „Narodnim novinama“ uputiti vjerovnika koji imaju pravni interes da se postupak provede, da postupak neće zaključiti ako oni u određenom roku koji će im rješenjem odrediti predujme dostatan iznos novca za pokriće troškova stečajnog postupka.

________________________________________________________
Predmet St-2105/13 od 21. svibnja 2014. godine potvrđeno rješenjem Pž-5186/14 od 17. srpnja 2014.
Pravni pojam U užem smislu:
Ovlašteni žalitelj na rješenje o otvaranju stečajnog postupka.
Opis / preuzimanje
112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 – ISPR., 57/11, 148/11 – proč.tekst, 25/13) koja se prema odredbi čl. 6. SZ-a primjenjuje u stečajnom postupku, žalba je nedopuštena ako je žalbu podnijela osoba koja nije ovlaštena za podnošenje žalbe.
Prema odredbi čl. 53. st. 8. SZ-a protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka žalbu može podnijeti osoba koja je bila zastupnik po zakonu dužnika pravne osobe do dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka i dužnik pojedinac, a protiv rješenja stečajnog suca kojim se odbija prijedlog za otvaranje stečajnog postupka žalbu može podnijeti predlagatelj.

________________________________________________________
Predmet St-336/12 od 24. travnja 2014. godine potvrđeno rješenjem Pž-6338/14 od 3. rujna 2014.
Pravni pojam U užem smislu:
Zastupanje stečajne mase.
Opis / preuzimanje
Izričitom odredbom čl. 25. st. 1. t. 12 SZ-a je propisano da je stečajni upravitelj dužan nakon zaključenja stečajnog postupka zastupati stečajnu masu u skladu s odredbama Stečajnog zakona. Kako takvo ovlaštenje stečajnog upravitelja koji je imenovan tijekom stečajnog postupka proizlazi iz samog zakona, to nije potrebno navedeno ovlaštenje unositi u izreku rješenja o obustavi i zaključenju stečajnog postupka.

________________________________________________________
Predmet St-1253/13 od 20. svibnja 2014. godine potvrđeno rješenjem Pž-5185/14 od 1. srpnja 2014.
Pravni pojam U užem smislu:
Dostava i žalba.
Opis / preuzimanje
Odredbom čl. 11. St. 2 SZ-a propisan je rok za žalbu osam dana ako tim zakonom nije drukčije određeno, dok je stavkom 4. propisane ako se prema ovom Zakonu rješenje mora dostaviti određenim osobama, rok za podnošenje žalbe teče od dana dostave rješenja, osim ako dostava nije izvršena i javnim priopćavanjem.
U krug osoba kojima se rješenje o otvaranju stečajnog postupka dostavlja u smislu čl. 65. st. 1. SZ-a ulazi i dužnik. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud nije dostavio rješenje dužniku, što, uostalom, dužnik navodi u žalbi.
Međutim, pobijano rješenje je javno priopćeno objavom u Narodnim novinama. U tom slučaju, neovisno o tome što to rješenje nije dostavljeno žalitelju valja primijeniti odredbu čl. 9. st. 3 SZ-a kojom je propisano da se javno priopćenje smatra valjanim dokazom da je dostava obavljena svim sudionicima, čak i onda kad taj Zakon pripisuje posebnu dostavu. Smatra se da je priopćenje obavljeno protekom osmog dana od dana objave u NN.

________________________________________________________
Predmet St-847/12 od 1. srpnja 2014. godine. Revizija broj Revt-2/15 od 4. veljače 2015., protiv drugostupanjskog rješenje Pž-6059/14 je odbačena kao nedopuštena.
Pravni pojam U užem smislu:
Koje pravno pitanje je relevantno za podnošenje revizije u stečajnom postupku.
Opis / preuzimanje
Prema odredbi čl. 11. st. 10. SZ, u stečajnom postupku revizija se može izjaviti samo ako odluka drugostupanjskog suda ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana, u skladu s pravilima parničnog postupka.
Odredbom čl. 382. st. 2. ZPP propisano je da u slučajevima u kojima ne mogu podnijeti reviziju prema odredbi čl. 382. st. 1. ZPP (redovna revizija) stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske odluke, ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekoga materijalnopranvnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (izvanredna revizija), a koja pitanja su važna zbog nekog od razloga primjerice navedenih u toj odredbi li zbog kojega drugog važnog razloga.
Nadalje, prema odredbi čl. 382. st. 3. ZPP u reviziji podnesenoj na temelju čl. 382. st. 2. ZPP stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg je reviziju podnijela i izložiti razloge zbog kojih smatra da je to pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
Reviziju koja nema navedeni sadržaj nije dopuštena.
U predmetnoj reviziji navedeni vjerovnici su naveli da reviziju podnose zbog sljedećeg pravnog pitanja:
"Da li su nižestupanjski sudovi pravilno primjenili odredbu čl. 173. Stečajnog zakona ili ne?"
Iako revidenti u izvjesnom smislu postavljaju pravno pitanje, u samoj reviziji nije navedeno zbog čega bi to pitanje bilo važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, niti se u reviziji ukazuje na eventualno drugačiju praksu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, odnosno revizijskog suda. Naime, revident u reviziji mora navesti broj pojedine sudske odluke i drugostupanjske sudove koji su donijeli odluke u kojima je zauzeto drugačije pravno shvaćanje.
Sam navod revidenata da je navedeno pitanje važno za jedinstvenu primjenu prava, jer materijalno pravo nije pravilno primijenjeno i jer nije sukladno odredbi čl. 173. Stečajnog zakona izvršio prijavu potraživanja stečajnih vjerovnika u stečaj što dovodi do pravne nesigurnost građana, nije dovoljan za dopuštenost revizije.
Budući da u predmetnoj reviziji nisu određeno navedeni razlozi zbog kojih bi postavljeno pitanje bilo važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, to predmetna revizija iz čl. 382. st. 2. ZPP nije dopuštena.

________________________________________________________
Predmet St-1001/12 od 9. prosinca 2013. godine potvrđeno rješenjem Pž-9330/14 od 20. siječnja 2015
Pravni pojam
(Ne) dužnost stečajnog upravitelja sastaviti prijave radnika stečajnog dužnika i rok za prijave tražbine radnika.
Opis / preuzimanje
Krajnji rok za prijavljivanje tražbina je tri mjeseca nakon održanog prvog ispitnog ročišta, s tim da je taj rok i kraći ako je u tom roku objavljen poziv za završno ročište – tada vjerovnici nakon objavljivanja poziva za završno ročište više ne mogu podnositi prijave svojih tražbina neovisno od toga što tromjesečni rok od dana održavanja prvog ispitnog ročišta nije prošao. Prema tome, navedeni tromjesečni rok od dana održavanja prvoga ispitnog ročišta u kojem vjerovnici stečajnog dužnika moraju prijaviti svoje tražbine prema stečajnom dužniku je prekluzivne naravi te je stečajni sudac dužan odbaciti prijave tražbina podnijete nakon proteka tog roka kao nepravodobne.
U odnosu na pozivanje žalitelja na to da je stečajni upravitelj imao knjigovodstvene podatke za njegovo potraživanje i da je trebao sastaviti popis svih tražbina radnika i predočiti na potpis prijavu njihovih tražbina u dva primjerka, takva je obveza stečajnog upravitelja doista i propisana u čl. 173. st. 2. SZ-a, međutim, u ovome slučaju, iz navoda stečajnog vjerovnika kao i iz spisa ne proizlazi da je stečajni upravitelj to i učinio pa je u tom slučaju stečajni vjerovnik kao bivši radnik trebao postupiti sukladno čl. 173. st. 1. SZ-a i svoju tražbinu prijaviti stečajnom upravitelju u dva primjerka. Činjenica da stečajni upravitelj nije postupio po odredbi iz čl. 173. st. 2. SZ-a, nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja budući da je u konačnici njegova prijava tražbine podnesena izvan roka propisanog u čl. 176. st. 2. SZ-a.

________________________________________________________
Predmet
St-1223/13 od 19. rujna 2014. godine potvrđeno rješenjem Pž-7743/14 od 31. listopada 2014.
Pravni pojam
U užem smislu: Imovina obrtnika koja ne(čini) stečajnu masu.
Opis / preuzimanje
Iz dokumentacije koja prileži spisu razvidno je da je dužnik pojedinac vlasnik vozila M1 – osobni automobil marke Peugeot 307. To vozilo, suprotno žalbenim navodima ne predstavlja imovinu koja ne ulazi u stečajnu masu dužnika pojedinca. Naime, sukladno odredbi čl. 68. SZ-a imovina dužnika pojedinca na kojoj se ovrha protiv njega ne bi mogla provesti, kada on ne bi bio trgovac pojedinac ili obrtnik, ne ulazi u stečajnu masu. Dužnik pojedinac je u konkretnom slučaju upravo obrtnik, te imovina u smislu citirane odredbe nije predmetno vozilo već imovina iz čl. 135. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12, 25/13) to jest odjeća, obuća, hrana itd.

________________________________________________________
Predmet St-665/13 od 6. svibnja 2014. godine potvrđeno rješenjem Pž-4675/14 od 27. listopada 2014.
Pravni pojam U užem smislu:
Ovlaštenik davanja prokaznog popisa imovine
Opis / preuzimanje
Sukladno čl. 43. st. 1. i 3. Stečajnog zakona, osobe koje vode poslove dužnika i članovi nadzornog odbora dužnika, kao i radnici dužnika, i u slučaju ako im je prestala dužnost, odnosno zaposlenje dužni su nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka stečajnim tijelima, na njihov zahtjev, bez odgode, pružiti sve potrebne podatke i obavijesti. Stečajni sudac može, ako ocijeni da je to, potrebno, rješenjem narediti osobama koje vode poslove dužnika iz st. 1. ovoga članka davanje prokazne izjave ili prokaznog popisa imovine u skladu s pravilima ovrhe.
U konkretnom slučaju, u trenutku donošenja pobijanog rješenja žalitelj je opozvan s mjesta člana uprave dužnika. Međutim, neovisno o tome što je žalitelju prestalo članstvo u upravi dužnika donošenjem odluke o opozivu od 21. veljače 2014. godine, nije prestala njegova zakonska obveza da stečajnom sucu, na njegov zahtjev, bez odgode, pruži sve potrebne podatke i obavijesti pa tako i dostavi prokazni popis imovine dužnika u smislu odredbe čl. 43. st. 1. do 3. SZ-a.
Prema tome, iz navedenih zakonskih odredbi proizlazi da stečajni sudac može, ako ocijeni da je to potrebno, rješenjem narediti osobama koje vode poslove dužnika davanje prokaznog popisa i u slučaju ako im je prestala dužnost. U konkretnom predmetu stečajni sudac je tako i postupio, a kako bi u tijeku prethodnog postupka ispitao postojanje uvjeta za otvaranje stečajnog postupka, odnosno ispitao postojanje imovine dužnika. Slijedom navedenog, sud prvog stupnja je pravilno upozorio dužnika pojedinca na pravne posljedice nepodnošenja prokaznog popisa imovine kao i na davanje netočnih, odnosno nepotpunih izjava o tom popisu.

________________________________________________________
Predmet Stpn-183/14 od 16. srpnja 2014. godine potvrđeno rješenjem Revt-361/14 od 2. veljače 2015.
Pravni pojam U užem smislu:
Koja vrsta revizije je dopuštena u postupku predstečajne nagodbe pred trgovačkim sudom.
Opis / preuzimanje
Prema odredbi čl. 66. st. 15. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi u postupku pred sudom na odgovarajući način se primjenjuju pravila izvanparničnog postupka u postupku pred trgovačkim sudovima.
U zakonu o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi nije propisana mogućnost izjavljivanja revizije protiv odluke suda, no upućuje se na odgovarajuću primjenu izvanparničnog postupka u postupku pred trgovačkim sudovima. Prema pravnom pravilu paragrafu 21. bivšeg Zakona o sudskom vanparničnom postupku u izvanparničnom postupku se na odgovarajući način primjenjuju pravila parničnog postupka. U čl. 285. st. 1. i 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 117/03) propisano je da se u sudskim postupcima u kojima se na odgovarajući način primjenjuju pravila parničnog postupka, dakle u izvanparničnim postupcima, može izjaviti samo revizija iz čl. 382. st. 2 ZPP-a.
Kako je u ovom predmetu vjerovnik podnio reviziju iz čl. 382. st. 1. toč. 1. ZPP-a, to podnesena revizija nije dopuštena.
Vjerovnik u ovom predmetu nije podnio reviziju iz čl. 382. st. 2. ZPP-a, buduća da isti nije postavio određeno materijalnopravno ili postupovnopravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
Stoga je valjalo podnesenu reviziju odbacit kao nedopušteno na temelju odredbe čl. 392. st.1. ZPP-a.

________________________________________________________
Predmet St-27/96 od 7. travnja 2014. godine potvrđeno rješenjem Pž-4564/14 od 26. siječnja 2015.
Pravni pojam
U užem smislu: Prodaja nekretnina u stečajnom postupku.
Opis / preuzimanje Odredbom čl. 164. Stečajnog zakona, propisano je da ako razlučni vjerovnik nije pokrenuo postupak ovrhe na nekretnini radi prisilnoga namirenja svoje tražbine, nekretnine na kojima postoji razlučno pravo stečajni sudac prodaje, na prijedlog stečajnog upravitelja, uz odgovarajuću primjenu pravila o ovrsi na nekretnini (st. 1. ). O prodaji iz st. 1. ovog članka odlučuje stečajni sudac rješenjem protiv kojeg pravo žalbe imaju stečajni upravitelj i razlučni vjerovnici (st. 3.).

Iz spisa ne proizlazi da je žalitelju priznato pravo odvojenog namirenja, odnosno da on ima status razlučnog vjerovnika (čl. 81. – čl. 82. SZ-a) pa mu je sud osnovano uskratio pravo žalbe na to rješenje.

________________________________________________________
Predmet Stpn-397/13 od 29. travnja 2014. godine potvrđeno rješenjem Pž-5636/14 od 2. rujna 2014
Pravni pojam U užem smislu:
Vjerovnici s pravom glasa u postupku predstečjane nagodbe pred sudom.
Opis / preuzimanje
U odnosu na žalbeni navod da dio vjerovnika nije imao pravo glasa jer njihove tražbine nisu osnovane, valja ukazati da je protiv rješenja nagodbenog vijeća o utvrđenim i osporenim tražbinama je dopuštena žalba (čl. 30 st. 1 ZFPPN-a) pa je vjerovnik mogao izjaviti žalbu, o kojoj žalbi odlučuje Ministarstvo financija, Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak (čl. 30 st. 4. ZFPPN-a).
Dakle, kako se tražbine vjerovnika utvrđuju u upravnom postupku, u kojem postupku je dopušteno žalbom pobijati rješenje u utvrđenim i osporenim tražbinama, to se u sudskom postupku radi sklapanja predstečajne nagodbe ne može osnovano isticati prigovor da vjerovniku predstečajne nagodbe nije valjano utvrđena tražbina.



________________________________________________________
Predmet St-990/12 od 2. travnja 2014. godine potvrđeno rješenjem Revt-240/14 od 20. siječnja 2015
Pravni pojam U užem smislu
Koja vrsta revizije je dopuštena u stečajnom postupku
Opis / preuzimanja
U stečajnom postupku ne može se izjaviti revizija iz čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku, već se može podnijeti samo revizija iz st. 2. tog članka.

________________________________________________________
Predmet St-585/13 od 6. listopada 2014. godine potvrđeno rješenjem Pž-8555/14 od 25. studenog 2014
Pravni pojam U užem smislu Ovlaštenici na podnošenje zahtjeva za razrješenje stečajnog upravitelja
Opis / Preuzimanja Prema odredbi čl. 27. st. 2. Stečajnog zakona, zahtjev za razrješenje stečajnog upravitelja mogu podnijeti odbor vjerovnika ili skupština.
Prvostupanjski je sud pravilnom primjenom odredbe čl. 27. st. 2. Stečajnog zakona odbacio zahtjev od stečajnih vjerovnika za razrješenje stečajnog upravitelja, kao nedopušten jer osim odbora vjerovnika i skupštine vjerovnika, takav zahtjev ne može ovlašteno podnijeti i neka treća zainteresirana osoba. Ako na temelju činjenica za koje je saznao iz predmetnog zahtjeva stečajnog vjerovnika, stečajni sudac ocijeni da imenovani stečajni upravitelj svoju dužnost ne obavlja uspješno ili da postoje drugi važni razlozi, može donijeti odluku o razrješenju stečajnog upravitelja po službenoj dužnosti.

________________________________________________________
Predmet St-441/14 od 9. listopada 2014. godine potvrđeno rješenjem Pž-8158/14 od 11. studenog 2014
Pravni pojam U užem smislu
Razlučni vjerovnik kao ovlaštenik za pokretanje stečajnog postupka
Opis / preuzimanja
Prema odredbi čl. 39. st. 3. Stečajnog zakona razlučni vjerovnici mogu predlagati otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom samo ako učine vjerojatnim da se njihova tražbina neće moći potpuno namiriti iz predmeta na koji se odnosi njihovo razlučno pravo. Pored toga i ovi vjerovnici moraju učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine i kojega od stečajnih razloga (čl. 29. st. 2. Stečajnog zakona). U protivnom predlagatelj nije ovlašten za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka i na temelju njegovog prijedloga sud ne može otvoriti stečajni postupak, bez obzira postoji li koji od stečajnih razloga. Takav stav jasno proizlazi iz odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-4963/08 od 30. ožujka 2011. prema kojem, bez aktivne legitimacije i postojanja kojega od stečajnih razloga sve do trenutka donošenja rješenja o otvaranju stečajnog postupka, nema zakonske osnove za otvaranje stečajnog postupka.
Prema tome, predlagatelj je bio dužan dokazati postojanje svoj aktivne legitimacije za pokretanje ovog stečajnog postupka i radi toga već u prijedlogu navesti činjenice i predložiti dokaze iz kojih bi se do stupnja vjerojatnosti moglo utvrditi da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za otvaranje stečajnog postupka. Suprotno tome predlagatelj je naveo činjenice koje govore u prilog nepostojanja njegove aktivne legitimacije, jer iz njih proizlazi da svoju tražbinu može namiriti iz predmeta na kojem ima sudsko podzaložno pravo, kao i da je postupak prisilnog namirenja te tražbine u tijeku. U tome smislu je potpuno pogrešan stav žalitelja da je prvostupanjski sud trebao zakazati raspravu kako bi mu omogućio da se očituje o vlastitim navodima iz prijedloga za otvaranje stečajnog postupka.
Potpuno su irelevantne žaliteljeve tvrdnje da je prvostupanjski sud zanemario okolnost da je predlagatelj i osobni vjerovnik dužnika, a ne samo razlučni vjerovnik. Kao što je naprijed već istaknuto i razlučni vjerovnik koji predlaže otvaranje stečajnog postupka mora učiniti vjerojatnim postojanje svoje tražbine i kojega od stečajnih razloga. Ako otvaranje stečajnog postupka predlaže razlučni vjerovnik, pored tih pretpostavki, mora biti ispunjena i posebna zakonska pretpostavka propisana za te vjerovnike.
Neosnovano žalitelj tvrdi da on nema pravo pokrenuti ovršni postupak protiv založnog dužnika iako je na temelju sudske odluke stekao podzaložno pravo na nekretnini (nadhipoteku) koje je upisano u zemljišne knjige. Prema odredbi čl. 303. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10 i 143/12) za podzalog vrijedi na odgovarajući način ono što i za zalog, ako što drugo zakonom nije određeno, li ne proizlazi iz pravne naravi podzaloga. Kada dospije tražbina osigurana hipotekom, založni je vjerovnik ovlašten ostvarivati svoje pravo na namirenje te tražbine iz vrijednosti zaloga (članak 336. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima), a to pravo pripada i vjerovniku čija je tražbina osigurana nadhipotekom.

________________________________________________________

Predmet St-474/14 od 18. rujna 2014. godine potvrđeno rješenjem Pž-9065/14 od 8. siječnja 2015
Pravni pojam U užem smislu
(ne)ovlaštenici na žalbe na rješenja donesena u prethodnom postupku
Opis / preuzimanja
Sukladno odredbi čl. 44. st. 1. i 2. t. 1. SZ-a stečajni sudac može rješenjem o pokretanju prethodnog postupka, na zahtjev predlagatelja ili po službenoj dužnosti odrediti sve mjere koje smatra potrebnim kako bi se spriječilo da do donošenja odluke o prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka ne nastupe takve promjene imovinskog položaja dužnika koje bi za vjerovnika mogle biti nepovoljne, a osobito može postaviti privremenog stečajnog upravitelja. Stoga je pravilno prvostupanjski sud odredio mjeru osiguranja te postavio privremenog stečajnog upravitelja dužniku točkom II. izreke pobijanog rješenja.
Protiv rješenja kojim je određena mjera osiguranja dužniku, njegov zastupnik po zakonu nema pravni interes za izjavljivanje žalbe.
Sukladno odredbi čl. 43. st. 3. SZ-a sud može, ako smatra to potrebnim, rješenjem narediti osobama koje vode poslove dužnika, davanje prokazne izjave ili prokaznog popisa imovine u skladu s pravilima ovrhe. Dužnik nema pravni interes za podnošenje žalbe u tom dijelu, stoga je sukladno odredbi čl. 358. st. 3. ZPP-a u vezi s čl. 6. SZ-a njegova žalba nedopuštena.

________________________________________________________
Predmet Stpn-178/13 od 23. siječnja 2014. godine potvrđeno rješenjem Pž-9950/14
od 4. veljače 2015
Pravni pojam U užem smislu
rok za podnošenje žalbe na rješenje u postupku predstečajne nagodbe
Opis / preuzimanja Prvostupanjski sud je prihvatio žaliteljev prijedlog za ukidanjem klauzule pravomoćnosti i ukinuo klauzulu pravomoćnosti prethodnog rješenja kojim je odobreno sklapanje predstečajne nagodbe, te nije bilo potrebe za dalje postupanje prvostupanjskog suda prema podrednoj žalbi podnesenoj uz prijedlog za ukidanje klauzule pravomoćnosti.
Vjerovnikova žalba odnosno "dopuna žalbe" podnesena je nakon proteka roka od osam dana za njeno podnošenje određenog odredbom čl. 500 ZPP-a, u vezi s odredbom čl. 66. st. 14. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 108/12, 144/12, 81/13, 112/13, dalje: ZFPSN).

________________________________________________________

Predmet St-124/14 od 19. studenog 2014. godine potvrđeno rješenjem Pž-9530/14
od 21. siječnja 2015
Pravni pojam Odnos predujma iz čl. 41. i 63. Stečajnog zakona
Zakonska osnova čl. 41., 63. Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06,116/10, 25/12, 133/12; dalje u tekstu SZ).
Opis/Preuzimanje
Odredbom čl. 63. st. 1. SZ-a propisano je da će, ako se tijekom prethodnog postupka utvrdi d imovina koja bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova toga postupka ili je neznatne vrijednosti, stečajni sudac donijeti odluku o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka te da se u tom slučaju postupak neće provesti i da će se na odgovarajući način primijeniti odredbe čl. 196. do 202. SZ-a, ali i da se postupak neće zaključiti ako se u roku koji rješenjem odredi stečajni sudac predujmi dostatan iznos novca za pokriće troškova, kao prethodnog, tako i otvorenog stečajnog postupka.
U konkretnom slučaju iz potvrde FINA-e (list 10. spisa) proizlazi da je dužnik nesposoban za plaćanje sukladno čl. 4. st. 4. SZ-a jer u Očevidniku redoslijeda osnova za plaćanje ima evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u razdoblju duljem od 60 dana. Time je ispunjen uvjet za otvaranje stečajnog postupka sukladno odredbi čl. 4. st. 1. SZ-a.
Prvenstvena svrha odredbe čl. 63. st. 1. SZ-a je da se ne provodi stečajni postupak nad dužnikom čija imovina nije dostatna za namirenje troškova postupka, a zadatak stečajnog suca je pozvati sve osobe koje za to imaju pravni interes da predujme iznos dostatan za pokriće troškova prethodnog i otvorenog stečajnog postupka.
Prvostupanjski sud je pozvao zainteresirane osobe na plaćanje predujma troškova prethodnog i otvorenog stečajnog postupka sukladno odredbi čl. 63. st. 2. SZ-a, a budu i da nakon objave u "Narodnim novinama" broj 124/14 od 24. listopada 2014. godine, u ostavljenom roku nitko od zainteresiranih osoba nije predujmio iznos od 35.229,42 kn, za pokriće troškova prethodnog i otvorenog stečajnog postupka, pravilno je prvostupanjski sud, uz pravilnu primjenu materijalnog prava, slijedom svega navedenog otvorio i istovremeno zaključio stečajni postupak nad dužnikom.
Navodi žalitelja kako on kao bivši radnik dužnika nije bio dužan uplatiti predujam u iznosu od 35.229,42 kn su neosnovani. Naime, sukladno odredbi čl. 41. st. 5. SZ-a kad stečajni postupak radi namirenja dospjelih tražbina pokreću radnici odnosno prijašnji radnici dužnika, oni nisu dužni predujmiti iznos potreban za pokriće troškova prethodnog postupka, te se ti troškovi predujmljuju iz Fonda za pokriće troškova stečajnog postupka. No predujam troškova na koje su ovdje pozvani vjerovnici ne predstavlja predujam iz čl. 41. SZ-a te vjerovnik, iako bivši radnik dužnika, nije bio oslobođen plaćanja tog predujma.
Dalje se napominje kako odredba o spajanju predmeta u stečajnom postupku nije primjenjiva. To bi, naime, podrazumijevalo da paralelno pred istim sudom teče više stečajnih postupaka nad istim stečajnim dužnikom, a što nije moguće. Bez obzira koliko ima prijedloga za otvaranje stečajnog postupka, nad istim stečajnim dužnikom moguće je pokrenuti samo jedan stečajni postupak.
Pobijanim rješenjem stečajni vjerovnici nisu dovedeni u nepovoljniji položaj. Naime, sukladno odredbi čl. 63. st. 7. SZ-a ukoliko se ispune pretpostavke iz čl. 199. st. 1. SZ-a tečajni sudac će rješenjem o nastavku postupka radi naknadne diobe pozvati stečajne vjerovnike da u roku od 30 dana stečajnom upravitelju prijave svoje tražbine i zakazati ročište na kojem će se ispitivati prijavljene tražbine (ispitno ročište). Ako se stečajni postupak nastavlja zbog naknadno pronađene imovine koja ulazi u stečajnu masu, stečajni sudac će zakazati istodobno i izvještajno ročište.

________________________________________________________
Predmet St-210/15 od 27. travnja 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-4140/15-3 od 9. lipnja 2015. godine
Pravni pojam Prokazni popis imovine
Zakonska osnova čl. 43. Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10, 25/12, 133/12; dalje u tekstu SZ)
Opis/Preuzimanje
Stečajni postupak se provodi radi skupnog namirenja vjerovnika stečajnog dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima (čl. 2. st. 1. SZ-a) iz čega proizlazi da je za provođenje tog postupka, nakon njegovog otvaranja, bitno ima li dužnik imovine da bi se ostvario cilj stečajnog postupka. Ako se tijekom prethodnog postupka utvrdi da imovina dužnika koja bi ušla su tečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova tog postupka ili je neznatne vrijednosti, stečajni sudac donosi odluku o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka. U tom se slučaju stečajni postupak neće provesti (čl. 63. st. 1. SZ-a).

Slijedom navedenog, odredbom čl. 43. SZ-a propisana je obveza osobama koje vode poslove dužnika, kao i radnicima dužnika, i u slučaju ako im je prestala dužnost, odnosno zaposlenje, nakon podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka stečajnim tijelima, na njihov zahtjev, bez odgode, pružiti sve potrebne podatke i obavijesti (st. 1.), a stečajni sudac može, ako ocijeni da je to potrebno, rješenjem narediti osobama koje vode poslove dužnika davanje prokazne izjave ili prokaznog popisa imovine u skladu s pravilima ovrhe (st. 3.). Pravila ovrhe uređena su Ovršnim zakonom i prema tim pravilima od stupanja na snagu OZ-a (15. listopada 2012.), prokazni popis imovine više nije uređen pravilima ovrhe.

________________________________________________________
Predmet St-297/14 od 9. travnja 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-3432/15
od 2. lipnja 2015
Pravni pojam Adresati kojima se upućuje poziv za plaćanje predujma u slučaju nedostatnosti stečajne mase
Zakonska osnova čl. 63. Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06,116/10, 25/12, 133/12; dalje u tekstu SZ).
Opis/Preuzimanje Odredbom čl. 63. SZ-a, nisu određeni adresati kojima se upućuje poziv na plaćanje predujma iz čl. 63. st. 1. SZ-a, pa se ima zaključiti da se takav poziv upćuj4 neodređenom krugu osoba. Na plaćanje predujma pozivaju se sve osobe koje bi imale pravni interes da se stečajni postupak nad dužnikom provede, unatoč utvrđenoj nedostatnosti stečajne mase. Kao mogući zainteresirani platitelji predujma, mogli bi se pojaviti članovi dužnikova društva (vlasnici poslovnih udjela, dioničari), pojedini vjerovnici (vjerovnici stečajne mase, razlučni i izlučni vjerovnici) te sam dužnik ( i dužnik pojedinac i dužnik pravna osoba.) U svakom slučaju, predujmom bi trebalo biti predviđeno namirivanje osnovnih troškova (sudski troškovi-objave oglasa, naknada i nagrada stečajnom upravitelju; zatvaranje i otvaranje računa kod poslovne banke; troškovi izrade žiga; ovjere potpisa stečajnog upravitelja; predvidljive troškove budućih parnica itd.

________________________________________________________
Predmet
St-302/14 od 4. svibnja 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-4370/15-3 od 11. lipnja 2015. godine
Pravni pojam Sazivanje skupštine vjerovnika;
Tijela stečajnog postupka i njihova nadležnost
Zakonska osnova čl. 6., 15., 155., 38. Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10, 25/12, 133/12; dalje u tekstu SZ)
Opis/Preuzimanje
Pravila stečajnog prava koja uređuju rad i ovlaštenja tijela stečajnog postupka prema odredbi čl. 15. SZ-a su stečajni sudac, stečajni upravitelj, skupština vjerovnika i odbor vjerovnika. SZ je prihvatio pravilo o podjeli nadležnosti (ovlaštenja) između tijela stečajnog postupka, jer je u odredbi čl. 17. propisao ovlasti stečajnog suca, u odredbi čl. 24. ovlasti stečajnog upravitelja, u odredbi čl. 34. zadatke odbora vjerovnika, a u odredbi čl. 38.e ovlasti skupštine vjerovnika. Iz navedenih bi pravila dalje značilo kako pojedina tijela stečajnog postupka ne mogu donositi odluke koje su u nadležnosti drugih tijela, osima ako su zakonom na to izričito ovlašteni.
Odredbom čl. 38.e SZ-a propisano je da je skupština vjerovnika ovlaštena na izvještajnom ročištu ili kojem kasnijem ročištu: 1) osnovati odbor vjerovnika, ako on nije osnovan, odnosno izmijeniti njegov stav ili ga ukinuti, 2) imenovati novog stečajnog upravitelja, 3)odlučiti o poslovanju dužnika iz čl. 145.a SZ i o načinu i uvjetima unovčenja njegove imovine, 4) naložiti stečajnom upravitelju izradu stečajnog plana, 5) donijeti sve odluke iz nadležnosti odbora vjerovnika te 6) odlučiti o drugim pitanjima od važnosti za provedbu i okončanje stečajnog postupka u skladu s ovim Zakonom. Kada je propisano da je skupština vjerovnika ovlaštena odlučivati o drugim pitanjima od važnosti za provedbu i okončanje stečajnog postupka u skladu s ovim Zakonom, tada se smatra da skupština može odlučivati o pitanjima koja nisu obuhvaćena odredbom čl. 38.e SZ-a, već su uređena u nekim drugim odredbama SZ-a, (npr. o potrebi provedbe revizije poslovanja stečajnog upravitelja, o neunovčenim predmetima stečajne mase i o nenaplaćenim tražbinama te o neunovčivim predmetima stečajne mase i sl., čl. 155. SZ-a ). Međutim, to nikako ne znači da skupština vjerovnika može odlučivati i o pitanjima za koje nije ovlaštena.
Kako je odredbom čl. 38.a SZ-a samo stečajni sudac ovlašten sazivati skupštinu vjerovnika i pri tome javno priopćiti vrijeme i mjesto održavanja te dnevni red skupština, to je stečajni sudac ovlašten ocjenjivati spada li predloženi dnevni red u nadležnost skupštine vjerovnika, jer ga na to ovlašćuje njegova nadzorna uloga tijekom stečajnog postupka. Stečajni sudac ovlašten je ukinuti odluku skupštine vjerovnika ako je koja od odluka skupštine vjerovnika u suprotnosti sa zajedničkim interesom stečajnih vjerovnika (čl. 38. f st. 1. SZ-a), ali to znači da stečajni sudac može na prijedlog ovlaštene osobe ili po službenoj dužnosti, ukinuti samo onu odluku koja je u nadležnosti skupštine vjerovnika, a za koju ocijeni da nije u zajedničkom interesu svih stečajnih vjerovnika.
Žalitelj kao stečajni vjerovnik koji prema odredbi čl. 38.b SZ-a ovlašten je podnijeti prijedlog stečajnom sucu za sazivanje skupštine vjerovnika , s time da bi morao vidjet računa da je skupština vjerovnika ovlaštena raspravljati i odlučivati o predloženim točkama dnevnoga reda. U konkretnom slučaju skupština vjerovnika nije ovlaštena ispitivati tražbinu vjerovnika, niti odlučivati o osnovanosti pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika. Ovo iz razloga što je odredbom čl. 55. st. 1. SZ-a propisano da se tražbine ispituju na ispitnom ročištu ili posebnom ispitnom ročištu (čl. 176. SZ-a), što znači kako ispitivanje tražbina nije u nadležnosti skupštine vjerovnika. Tužbu radi pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika ovlašteni su podnijeti stečajni upravitelj i stečajni vjerovnici (čl. 141. st. 1. SZ-a). Pri tome je stečajni upravitelj dužan pribaviti odobrenje stečajnog suca (a ne skupštine vjerovnika), dok svaki od stečajnih vjerovnika može tužbu podnijeti bez ikakvog ograničenja. O osnovanosti tužbenog zahtjeva odlučuje parnični sudac nadležnog trgovačkog suda, a ne skupština vjerovnika pa bi se raspravljanje o pobojnosti neke pravne radnje moglo smatrati raspolaganjem pravom kojeg skupština nema.
Slijedom svega navedenog potrebno je još navesti kako se prema odredbi čl. 6. SZ-a u stečajnom postupku na odgovarajući način primjenjuju pravila parničnog postupka u postupku pred trgovačkim sudovima u situacijama kada pravila stečajnog prava ne uređuju neko pravno pitanje. Tako se u stečajnom postupku primjenjuju pravila o poduzimanju parničnih radnji od strane suda i stranaka u postupku. Prema odredbi čl. 3. st. 3. ZPP-a sud neće uvažiti raspolaganje stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i pravilima javnog morala. Da bi određena parnična radnja bila dopuštena potrebno je ispunjenje pretpostavki o kojima ovisi njena dopuštenost. U konkretnom slučaju to bi značilo da za radnju - podnošenje prijedloga za sazivanje skupštine vjerovnika s prijedlogom dnevnog reda - moraju biti ispunjene dvije pretpostavke. Prva je da je prijedlog podnijela ovlaštena osoba (čl. 38.b SZ-a), a druga je da postoji nadležnost (ovlaštenje) skupštine vjerovnika odlučivati o točkama predloženog dnevnog reda (čl. 38.e SZ-a).

________________________________________________________
Predmet St-339/14 od 13. veljače 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-2565/15-3 od 1. travnja 2015. godine
Pravni pojam Žalba na rješenje kojim se poziva na plaćanje troškova po čl. 63. SZ-a
Zakonska osnova
čl. 63. Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10, 25/12, 133/12; dalje u tekstu SZ)
Opis/Preuzimanje
Prema odredbi čl. 63. st. 1. SZ-a, ako tijekom prethodnog postupka utvrdi da imovina koji bi ušla u stečajnu masu nije dovoljna ni za namirenje troškova tog postupka ili je neznatne vrijednosti, stečajni će sudac donijeti odluku o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka te se u tom slučaju stečajni postupak neće provesti i na odgovarajući način će se primijeniti odredbe čl. 196. do 202. tog Zakona; međutim, postupak se neće zaključiti ako se u roku koji rješenjem odredi stečajni sudac predujmi dostatan iznos novca za pokriće troškova, kako prethodnog, tako i otvorenog stečajnog postupka. Iz navedene zakonske odredbe proizlazi da će sud (u slučaju ako ocijeni da imovina dužnika nije dovoljna za namirenje troškova postupka) donijeti rješenje o otvaranju i zaključenju stečajnog postupka, osim u slučaju ako se uplati predujam troškova za podmirenje tog postupka.
Premda navedenom odredbom SZ-a nije propisano koga će konkretno stečajni sudac pozvati na uplatu, već je navedeno da se postupak neće zaključiti ako se u roku koji rješenjem odredi stečajni sudac predujmi dostatan iznos novca, stečajni sudac poziva na uplatu predujma samo vjerovnike stečajnog dužnika, jer oni imaju interes da se otvoreni stečajni postupak ne zaključi, nego da se provede, a kako bi se kod diobe namirili - naime, s obzirom na to da se sukladno odredbi čl. 2. st. 1. SZ-a stečajni postupak vodi radi skupnog namirenja vjerovnika stečajnog dužnika, unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima, samo stečajni vjerovnici imaju pravni interes za provođenjem stečajnog postupka, no, ne i zastupnik po zakonu dužnika koji je u ovom predmetu podnio žalbu protiv rješenja kojim je sud pozvao vjerovnike na uplatu predujma prethodnog i stečajnog postupka.
Prema tome, poziv na uplatu i obveza uplate dostatnog iznosa za pokriće troškova postupka odnosi se isključivo na vjerovnike stečajnog dužnika, pa im isto tako pripada i pravo na podnošenje žalbe, a dužniku odnosno u konkretnom predmetu njegovu zastupniku po zakonu to pravo ne pripada i nije ovlašten podnijeti žalbu na rješenje za uplatu predujma za pokriće troškova prethodnog i otvorenog stečajnog postupka.

________________________________________________________
Predmet St-608/14 od 17. prosinca 2014. godine potvrđeno rješenjem Pž-1294/15-3 od 4. ožujka 2015. godine
Pravni pojam Izjava o jamstvu kao temelj prijave utvrđene tražbine
Zakonska osnova čl. 178. Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10, 25/12, 133/12; dalje u tekstu SZ), čl. 104. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, dalje ZOO)
Opis/Preuzimanje
Ugovorom o jamstvu jamac se obvezuje prema vjerovniku da će ispuniti valjanu i dospjelu obvezu dužnika, ako ovaj to ne učini. Ako se jamac obvezao platiti kao jamac platac odgovara kao glavni dužnik za cijelu obvezu i vjerovnik može zahtijevati njeno ispunjenje bilo od glavnog dužnika, bilo od jamca platca, bilo od obojice istodobno. Za trgovačke ugovore, ako nije što drugo ugovoreno, jamac odgovara kao jamac platac tj. solidarno. Ugovor o jamstvu obvezuje jamca samo ako je izjavu dao u pisanom obliku.
Iz izjave o jamstvu od 25. rujna 2007. jasno je da se radi o samosta-
lnoj privatnoj ispravi kojom se jamac (stečajni dužnik) obvezao u roku od osam dana od primitka poziva podmiriti svaki iznos koji dude a+zatražen. Potpis na izjavi jamac je ovjerio kod javnog bilježnika, međutim, da bi takva privatna isprava bila ovršna isprava nije dovoljno da je potpis ovjerio javni bilježnik, nego se moraju ispuniti i druge pretpostavke, U ispravi mora biti utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi te mora sadržavati izjavu obveznika o tome da se na temelju te isprave može radi ostvarenja dužne činidbe nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti ovrha (tzv. clausula exequendi).
Kako predmetna isprava ne sadrži ovršnu klauzulu nedostaje joj jedna od pretpostavki da bi se mogla smatrati ovršnom ispravom. Osim toga, tražbina u njoj nije određena, a (kako navodi vjerovnik) nije ni dospjela, a što je sve u obrazloženju pobijane odluke naveo i prvostupanjski sud.

________________________________________________________
Predmet St-654/14 od 13. studenog 2014. godine potvrđeno rješenjem Pž-9457/14
od 20. siječnja 2015.
Pravni pojam
Ovlaštenje za pokretanje stečajnog postupka i ostavka direktora
Zakonska osnova čl. 39. st. 4. Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06,116/10, 25/12, 133/12; dalje u tekstu SZ).
Opis/Preuzimanje Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka mogu podnijeti u ime dužnika osobe ovlaštene za zastupanje, a podnositelj prijedloga u konkretnom slučaj je osnivač društva i sijedom toga nije ovlašten podnijeti prijedloga za otvaranje stečajnog postupka u ime društva.
Činjenica da je direktor društva podno neopozivu ostavku i da još nije imenovan novi direktor nije od utjecaja na zakonom propisani krug osoba koje su ovlaštene podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka u ime dužnika, a to nije osnivač društva. Slijedom toga, niti navedeni žalbeni navodi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.
Također i žalbeni navodi kojima se obrazlaže zašto žalitelj smatra da postoje pretpostavke za otvaranje stečajnog postupka nisu od utjecaja na pravilnost pobijanog rješenja budući da se u konkretnom slučaju nije meritorno odlučivalo o prijedlogu za pokretanje stečajnog postupka jer ga nije podnijela ovlaštena osoba.

________________________________________________________
Predmet St-805/14 od 29. travnja 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-4083/15-3 od 10. lipnja 2015. godine
Pravni pojam Odnos skraćenog stečajnog postupka i postupka radi brisanja dužnika iz sudskog registra po čl. 70. Zakona o sudskom registru
Zakonska osnova čl. 335. Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06, 116/10, 25/12, 133/12; dalje u tekstu SZ) Čl. 70. Zakona o sudskom registru
Opis/Preuzimanje
Prema odredbi čl. 335. st. 1. SZ na temelju zahtjeva Ministarstva financija - Porezne uprave stečajni sudac donosi rješenje o pokretanju skraćenog stečajnog postupka ili taj zahtjev odbacuje rješenjem. Stavkom 2. istog članka SZ je propisano da se zahtjev iz stavka 1. toga članka podnosi za svaku pravnu osobu: a) koja nema zaposlenih,  b) za koju su ispunjeni uvjeti iz čl. 4. st. 4. SZ-a i c) za koju nisu ispunjeni uvjeti za pokretanje drugog postupka radi brisanja iz su-
dskog registra.
Nadalje, čl. 335.b SZ-a određeno je da zahtjev iz čl. 335.a SZ-a sadrži podatke o tvrtki i sjedištu pravne osobe, uključujući i njenu adresu i brojeve računa, podatke o iznosu nepodmirenih tražbina koje čekaju namirenje, podatke o imovini pravnih osoba, ako podnositelj zahtjeva raspolaže tim podacima.
U trenutku podnošenja zahtjeva za pokretanje skraćenog stečajnog postupka nisu bili ispunjeni uvjeti za pokretanje drugog postupka radi brisanja dužnika iz sudskog registra prema odredbi čl. 70. st. 1. t. 3 ZSR-u kojom je propisano da će sud po službenoj dužnosti pokrenuti postupak brisanja iz sudskog registra ako tri godine zaredom subjekt upisa nije postupio po zakonskoj obvezi da objavi svoja godišnja financijska izvješća s propisanom dokumentacijom, ako je propisana obveza objavljivanja tih izvješća - jednako tako, budući da je u 2014. godini podnesen zahtjev za pokretanjem skraćenog stečajnog postupka, to se više nakon pokretanja ovog postupka eventualno kasnije pokrenuti postupak brisanja iz sudskog registra prema odredbi čl. 70. ZSR-u više ne može provoditi, a što proizlazi iz odredbe čl. 70. st. 6. t. 2. tog Zakona kojom je propisano da subjekt upisa može izjavi-
ti prigovor po pokretanje postupka brisanja iz sudskog registra ako je podnesen prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i st. 10. istog čl. ZRS-a prema kojem će sud obustaviti postupak brisanja ako utvrdi da je prigovor osnovan i da ne postoji razlog za brisanje.

________________________________________________________
Predmet St-894/14 od 28. travnja 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-3899/15
od 2. lipnja 2015
Pravni pojam Utjecaj otvorenog stečajnog postupka na punomoć danu prije otvaranja stečaja
Zakonska osnova čl. 53. st. 6, 89. Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06,116/10, 25/12, 133/12; dalje u tekstu SZ), čl. 101. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 – ISPR., 57/11, 148/11 – proč.tekst, 25/13) u svezi za čl. 6. SZ-a.
Sentenca odluke: Odvjetnik je podnio žalbu protiv rješenja na temelju punomoći koju je trgovačko društvo izdalo odvjetniku prije otvaranja stečaja. Prema tome, odvjetnik je bio punomoćnik trgovačkog društva do trenutka otvaranja stečajnog postupka nad tim društvom.
Prema odredbi čl. 101. st. 2. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 – ISPR., 57/11, 148/11 – proč.tekst, 25/13), u slučaju stečaja, punomoć koju je izdao stečajni dužnik prestaje kada prema važećim propisima nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka.
Neovisno o tome, odredbom iz čl. 53. st. 6. SZ-a, propisano je da protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka, žalbu može podnijeti osoba koja je bila zastupnik po zakonu dužnika pravne osobe do dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka i dužnik pojedinac, a protiv rješenja stečajnog suca kojim se odbija prijedlog za otvaranje stečajnog postupka žalbu može podnijeti samo predlagatelj.
Na temelju navedene zakonske odredbe, protiv rješenja o otvaranju stečajnog postupka žalbu ne može podnijeti dužnik pravna osoba već je to mogao učiniti zastupnik po zakonu stečajnog dužnika, koji je to bio do dana nastupanja pravnih posljedica otvaranja stečajnog postupka.
Otvaranjem stečajnog postupka, sva prava tijela dužnika pravne osobe prestaju i prelaze na stečajnog upravitelja (čl. 89. SZ-a). Žalbu je u ime i za račun stečajnog dužnika, ovlašteno mogao podnijeti samo stečajni upravitelj, a ne i punomoćnik stečajnog dužnika do otvaranja stečajnog postupka na temelju punomoći koju je izdao zastupnik po zakonu stečajnog dužnika prije nego je otvoren stečajni postupak.

________________________________________________________
Predmet St-1878/13 od 9. veljače 2015., te ispravljeno rješenjem istog broja od 13. veljače 2015. godine potvrđeno rješenjem Pž-1774/15 od 18. ožujka 2015
Pravni pojam Prigovor radi prijeboja u prethodnom postupku, aktivna legitimacija
Zakonska osnova čl. 6. i 39. Stečajnog zakona (NN 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 82/06,116/10, 25/12, 133/12; dalje u tekstu SZ), i čl. 333. st. 3. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 – Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 – ISPR., 57/11, 148/11 – proč.tekst, 25/13)
Opis/preuzimanje Svrha stečajnog postupka nije utvrđenje spornih tražbina po pravilima parničnog postupka stoga nije moguće niti koristiti institut prigovora radi prebijanja kao parničnog procesnopravnog instituta, budući da odluka o prigovoru radi prebijanja ima za stranke učinak pravomoćno presuđene stvari.

________________________________________________________
Predmet Stpn-250/14 od 8. rujna 2014. godine potvrđeno rješenjem Pž-8334/14-3 od 10. travnja 2015. godine
Pravni pojam Koji vjerovnici glasuju i daju pristanak na predstečajnu nagodbu
Zakonska osnova Čl. 63. i 66. Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN 108/12, 144/12, 81/13, 112/13, dalje: ZFPSN)
Opis/Preuzimanje Pogrešno je pravno shvaćanje prvostupanjskog suda u pogledu primjene odredbe čl. 63. ZFPPN-a. Naime, prvostupanjski sud je pored nesporno utvrđene činjenice da su na ročištu radi sklapanja predstečajne nagodbe održanom 8. rujna 2014. svoj pristanak dali vjerovnici čije tražbine prelaze 2/3 vrijednosti svih tražbina, pogrešno zaključio da postankom za sklapanje predstečajne nagodbe tih vjerovnika i u toj vrijednosti utvrđenih tražbina, nije ispunjena propisana većina iz čl. 63. ZFPPN-a jer "pristanak nisu dali svi vjerovnici koji su na ročištu kod FINA-e, prihvatili plan financijskog restrukturiranja".
Odredbom čl. 63. ZFPPN nije propisan uvjet "pristanka svih vjerovnika koji su prihvatili plan financijskog restrukturiranja" već potrebna većina, koja je, u ovom slučaju, dala pristanak za sklapanje predstečajne nagodbe.
Međutim, suprotno žalbenim navodima, u konkretnom slučaj, neovisno o pogrešnoj primjeni odredbe čl. 63. ZFPPN-a, nisu ispunjeni uvjeti za odobrenje sklapanja predstečajne nagodbe jer su u planu financijskog restrukturiranja i u prijedlogu sadržaja predstečajne nagodbe uključene prioritetne tražbine.

________________________________________________________