Vodič kroz mirenje     

Ovaj Vodič je namijenjen prije svega strankama i građanima bez pravne naobrazbe, a njegova je svrha pružiti im osnovne podatke o pravilima postupanja u postupku mirenja.

Zakon o mirenju objavljen je u "Narodnim novinama" broj 163/03, 79/09 i 18/11.

Što je mirenje pred sudom?

Mirenje je oblik posredovanja u kojemu stranke rješavaju vlastite sporove pod vodstvom i uz pomoć neovisne treće strane – izmiritelja medijatora, tijekom kojeg pokušavaju naći najbolje rješenje vlastitog spora.

Mirenje pred sudom je dobrovoljan, neformalan, povjerljiv, brz i besplatan postupak.

Postupak mirenja pred sudom provodi se na zajedničkim sastancima stranaka i izmiritelja, u posebnim prostorijama za mirenje, a ne u sudnicama.

Uspješno mirenje završava se nagodbom, čiji oblik i sadržaj određuju same stranke, a nagodba se, nakon što stranke dogovore njen sadržaj, sklapa pred sucem zaduženim za rješavanje konkretnog predmeta u formi sudskog zapisnika i izjednačena je sa sudskom nagodbom.

Kada stranke mogu donijeti odluku o rješavanju sudskog spora mirenjem?

Stranke mogu odlučiti svoj spor riješiti mirenjem pred sudom PRIJE ili TIJEKOM započetog parničnog postupka, pa čak i NAKON njegova dovršetka, ako žele svoje odnose urediti na drugačiji način od onog na koji su riješeni sudskom presudom.

Kako se pokreće postupak mirenja pred sudom?

Postupak mirenja pred sudom je neformalan i pokreće se:
1. Na zajednički prijedlog stranaka ili na prijedlog jedne stranke koji prihvati druga stranka - za takve prijedloge se u pogledu sadržaja ne traži posebna forma. Nakon pojedinačnog prijedloga za mirenje, slijedi poziv suda drugoj stranci za očitovanje o prijedlogu u roku od 15 dana.
2. Na prijedlog raspravnog suca iznesen strankama tijekom parničnog postupka, ako ga prihvate stranke. Sud po službenoj dužnosti može inicirati postupak mirenja kada se s obzirom na vrstu predmeta, predmet spora i držanje stranaka u tijeku postupka, uoči da se radi o predmetu i strankama u odnosu na koje je u konkretnom slučaju mirenje najpogodniji način rješavanja spora.

Koliko traje postupak mirenja pred sudom?

Postupak mirenja započinje najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka potvrdnog odgovora obiju stranaka na prijedlog kojim se predlaže pokretanje takvog postupka.
Postupak mirenja treba se dovršiti najkasnije u roku od 60 dana od dana prihvata prijedloga za pokretanje mirenja. Ako stranke u navedenom roku ne sklope nagodbu, rok se uz njihov pisani sporazum može produžiti za najviše 60 dana.

Tko sudjeluje u postupku mirenja pred sudom?

1. Stranke u postupku
2. Izmiritelj/i 
3. Zakonski zastupnici, punomoćnici ili savjetnici stranaka
4. Po potrebi vještaci i prevoditelji

Tko je izmiritelj?

Izmiritelj je osoba koja ne vodi parnični predmet. Izmiritelj je osoba koja se nalazi na Listi izmiritelja suda.
Izmiritelj može biti sudac, sudski savjetnik ili druga osoba.
U postupku mirenja prema potrebi može sudjelovati i više izmiritelja (komedijacija).

Kako završava postupak mirenja pred sudom?

1. Sklapanjem sudske nagodbe, koja je pravomoćna s danom njenog sklapanja. Ukoliko se stranke u postupku mirenja sporazumiju o tekstu nagodbe, ona se sklapa u obliku sudske nagodbe pred parničnim sucem.
2. Odlukom izmiritelja da se postupak mirenja obustavlja – ova odluka se donosi u pravilu nakon što je o tome strankama bila dana mogućnost da se izjasne, zbog toga što daljnje nastojanje da se postigne mirno rješenje spora više nije svrhovito.
3. Pisanom izjavom jedne stranke o odustajanju od postupka mirenja upućenoj drugoj stranci i izmiritelju, ili pisanom izjavom obiju stranaka o odustajanju od postupka mirenja upućenoj izmiritelju.
4. Mirenje se okončava i ako se nagodba ne postigne u roku od 60 dana od dana prihvata prijedloga za pokretanje mirenja ili u daljnjem roku određenom po sporazumu stranaka.



Kakve su posljedice neuspješnog postupka mirenja?

Stranke ne mogu trpjeti pravne posljedice zbog neuspjeha postizanja nagodbe u postupku mirenja. Postupak mirenja može se pozitivno odraziti na daljnji tijek parničnog postupka iz razloga što su u ugodnom ozračju tijekom mirenja imale mogućnost unaprijediti potpuno prekinutu komunikaciju nastalu tijekom parničnog postupka i približiti svoje oštro suprotstavljene stavove iz parničnog postupka.
Ako stranke u roku od 60 dana od prihvaćanja prijedloga za pokretanje postupka mirenja ne sklope nagodbu ili to ne učine u daljnjem roku od 60 dana, određenom na temelju njihovog pisanog sporazuma, parnični sudac zadužen za njihov predmet, nastavit će parnični postupak.

Koji su sporovi najpogodniji za mirenja?

Vrsta spora u pravilu ne određuje izglede za uspješno mirenje, jer su za uspjeh u mirenju ključni stavovi i shvaćanja stranaka i njihova spremnost rješavanja međusobnih sporova na opisani način. U pravilu, radi se o strankama koje imaju volju zadržati dobre poslovne odnose u budućnosti.

Zašto je mirenje za stranke najpogodniji način rješavanja nujihovog spora?

1. U mirenju se utvrđuju interesi stranaka, a ne njihovo pravo.
2. U mirenju se iznose svi detalji spora, a ne samo njihova pravna interpretacija.
3. U mirenju stranke zadržavaju kontrolu nad postupkom i mogu ga prekinuti u svakom trenutku.
4. Postupak mirenja je brz i najčešće završava samo za nekoliko sati.
5. Postupak mirenja pred ovim sudom je besplatan.
6. Mirenje završava suglasnom nagodbom koju stranke dobrovoljno izvršavaju, što isključuje svaku potrebu za dodatnim dugotrajnim i skupim ovršnim postupkom.
7. Mirenje umanjuje mogućnost sukobljavanja između stranaka i njihovih punomoćnika.
8. Tijekom mirenja umanjuje se mogućnost emocionalne frustracije stranaka.
9. Nagodba postignuta mirenjem od zajedničkog je interesa za stranke i zato im daje manje povoda za njeno osporavanje.
10. Nagodba u mirenju omogućuje kreativna rješenja spora, dok sudska presuda nudi samo jedno jedino moguće rješenje spora na temelju zakona.

Koje su prednosti mirenja u odnosu na sudski parnični postupak?

1. Sudski postupak je javan, a postupak mirenja tajan - sve izneseno tijekom postupka mirenja ostaje povjerljivo i ne može se upotrijebiti u parničnom postupku ili izvan njega bez suglasnosti stranaka.
2. Sudski postupak je strog i formalan, a postupak mirenja neformalan, elastičan i prilagođen strankama, a odvija se u ugodnom ambijentu i ozračju.
3. U sudskom postupku stranke jedna drugu, kao i suca, uvjeravaju u održivost svojih pravnih položaja na temelju zakona, a u postupku mirenja važni su interesi stranaka, a ne utemeljenost njihovih zahtjeva na zakonu.
4. U sudskom postupku sudac umjesto stranaka donosi odluku o predmetu spora, a u postupku mirenja o sporu odlučuju same stranke (vlastito rješenje spora).
5. Sudska odluka uvijek među strankama stvara pobjednika i gubitnika, a često je s njom nezadovoljna i stranka koja je uspjela u sporu, dok su u postupku mirenja obje stranke pobjednici, jer su sklopile nagodbu od zajedničkog interesa.
6. Sudskom presudom trajno se narušavaju i onako poremećeni odnosi između stranaka u sporu, a nagodba u postupku mirenja omogućuje dobre odnose između stranaka i njihovu daljnju suradnju.
7. Uspjeh stranaka u parničnom postupku je neizvjestan, a nagodba u mirenju isključuje svaki rizik za stranke od eventualne nepovoljne sudske odluke, kako u prvom stupnju, pa tako i od one u žalbenom postupku.
8. Sudski postupak je za razliku od postupka mirenja u pravilu dugotrajan i skup.