Pravilnik o pravu na pristup informacijama

REPUBLIKA HRVATSKA

PREKRŠAJNI SUD U SPLITU

URED PREDSJEDNICE

 

Broj: 20-Su-908/11

Split, 8. prosinca 2011.

 

 

Na temelju članka 109. stavka 1. Zakona o sudovima ("Narodne novine" broj: 122/10-pročišćeni tekst, 27/11, 57/11, 130/11) i članka 4. i 21. Zakona o pravu na pristup informacijama ("Narodne novine" broj: 172/03, 144/10, 37/11, 77/11 ),  Predsjednica Prekršajnog suda u Splitu dana 05. prosinca 2011. donosi

 

PRAVILNIK
o pravu na pristup informacijama

 

Opće odredbe

 

Članak 1.

 

Ovim Pravilnikom određuju se uvjeti pod kojima se omogućava pravo na pristup informacijama i način ostvarivanja toga prava te ograničenja prava na pristup informacijama. Informacije iz članka 20. Zakona o pravu na pristup informacijama o radu Prekršajnog suda u Splitu, uključujući podatke o aktivnostima, objavljuju se u priopćenjima za javnost, a kao izvješća dostavljaju se nadležnim tijelima koja ih objavljuju na način dostupan javnosti.

Članak 2.

 

Godišnjim rasporedom poslova Prekršajnog suda u Splitu se određuje glasnogovornik suda, a Odlukom o određivanju službenika za informiranje, određuje se službenica za informiranje.
Glasnogovornik suda daje priopćenja za javnost putem sredstava javnog informiranja u svezi s postupkom u određenom predmetu, kao i obavijesti o radu suda u skladu sa Zakonom o sudovima, Sudskim poslovnikom i Zakonom o pravu na pristup informacijama.

Službenik za informiranje može biti isključivo službena osoba Prekršajnog suda u Splitu.

Službenik za informiranje pomaže u radu glasnogovorniku suda:

- obavlja poslove rješavanja pojedinačnih zahtjeva sukladno nalogu glasnogovornika suda,

- obavlja poslove redovitog objavljivanja informacija sukladno nalogu glasnogovornika suda,

- unapređuje način obrade, klasificiranja i čuvanja informacija koje su sadržane u službenim dokumentima koji se odnose na rad i unutarnji ustroj Prekršajnog suda u Splitu, sukladno nalogu glasnogovornika suda,

- pomaže podnositeljima zahtjeva u svezi ostvarivanja prava na pristup informacijama.

 

Članak 3.

Službenik za informiranje je dužan u obavljanju poslova iz članka 2. ovog Pravilnika aktivno surađivati s glasnogovornikom suda, voditeljima sudskih odjela te ostalim službenicima suda s ciljem ostvarivanja prava na pristup informacijama.

Glasnogovornik suda, voditelji sudskih odjela i drugi službenici suda su dužni aktivno surađivati i pomoći službeniku za informiranje u obavljanju poslova iz članka 2. ovog Pravilnika.

Službenik za informiranje poslove iz članka 2. ovog Pravilnika obavlja pod nadzorom glasnogovornika suda i predsjednika Prekršajnog suda u Splitu.

Službenik za informiranje za svoj rad odgovara isključivo predsjedniku Prekršajnog suda u Splitu.

Službenik za informiranje koji u dobroj vjeri, a radi točnog i potpunog obavještavanja javnosti, omogući pristup određenoj informaciji izvan granica svojih ovlasti, ne može biti pozvan na odgovornost ako pristup takvoj informaciji ne podliježe ograničenjima  iz članka 9. ovog Pravilnika.

 

Katalog informacija

Članak 4.


U Prekršajnom sudu u Splitu  ustrojen je Katalog informacija koji sadrži osobito:

- podatke o ustrojstvenim jedinicama Prekršajnog suda u Splitu i informacijama kojima jedinice raspolažu,
- način objavljivanja informacija,
- način i vrijeme ostvarivanja prava na pristup informacijama.


Katalog informacija objavljen je na web stranici Prekršajnog suda u Splitu
http://sudovi.pravosudje.hr/psst

 

Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama

Članak 5.


U Prekršajnom sudu u Splitu  ustrojen je Upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama kojeg vodi službenik za informiranje u skladu s odredbama Sudskog poslovnika.

Način ostvarivanja prava na pristup informaciji

Članak 6.


Prekršajni sud u Splitu  osigurava ovlaštenicima pravo na pristup informaciji:
- neposrednim uvidom u spise koji su predmet zahtjeva uz ograničenja određena člankom 9. ovog Pravilnika,
- prisustvovanjem na ročištima koja se održavaju u zgradi suda,
- davanjem priopćenja koja se objavljuju na web stranici Prekršajnog suda u Splitu,
- davanjem pisanih odgovora na upite,
- davanjem usmenih odgovora na upite ovlaštenicima prava na pristup informaciji.

Ovlaštenicima prava na pristup informaciji će se omogućiti pravo na pristup traženoj informaciji na osnovi podataka iz upisnika i spisa koji je predmet zahtjeva na pristup informaciji.
Informacija će se ograničiti na podatke o tome u kojem se stadiju postupak nalazi, a pri davanju informacije zabranjeno je davati izjave o pravilnosti pojedinih sudskih radnji i naredbi, kao i o vjerojatnom ishodu postupka.
Prekršajni sud u Splitu će odobriti pristup u one dijelove informacije koji se s obzirom na prirodu svog sadržaja mogu objaviti.
Na Prekršajnom sudu u Splitu ne smiju se obavljati fotografska, filmska, televizijska i druga snimanja tehničkim uređajima. Iznimno, predsjednik suda rješenjem može dopustiti fotografsko, a predsjednik Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske televizijsko i drugo snimanje na pojedinoj glavnoj raspravi. Stranke i oštećenik mogu za svoje potrebe zvučno snimati tijek rasprave, osim ako je s rasprave isključena javnost ili ako time ometaju tijek postupka. Ako je snimanje dopušteno, sudac na glavnoj raspravi može iz opravdanih razloga odlučiti rješenjem da se pojedini dijelovi glavne rasprave ne snimaju.

Zahtjev na pristup informaciji

 

Članak 7.


Zahtjev ovlaštenika za pristup informaciji podnosi se u pisanom obliku (putem faxa, poštom, ili elektroničkom poštom) i usmeno službeniku za informiranje.
Zahtjev ovlaštenika za pristup informaciji treba sadržavati :
- naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi,
- ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište,
- podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije,
- razloge zbog kojih ovlaštenik traži pravo na pristup informaciji iz kojih proizlazi vjerojatnost pravnog interesa ovlaštenika.
Na potpuni zahtjev službenik za informiranje je obvezan omogućiti podnositelju zahtjeva pristup informaciji u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva.
Rok za ostvarivanje prava na pristup informaciji mogu se produžiti do 30 dana ukoliko se:
- informacija mora tražiti izvan sjedišta suda,
- jednim zahtjevom traži veći broj različitih informacija.
Ako je zahtjev ovlaštenika nepotpun ili nerazumljiv, službenik za informiranje će pozvati podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od tri dana. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način, zahtjev će se odbaciti obrazloženim rješenjem.

Zahtjev na pristup informaciji je nepotpun ako ne sadrži podatke iz ovoga članka, a nerazumljiv ako sud na temelju podataka naznačenih u zahtjevu ne može odrediti informaciju na koju se zahtjev odnosi.

Članak 8.

Prekršajni sud u Splitu je dužan donijeti obrazloženo rješenje u pisanom obliku kojim odbija zahtjev:

- ako se radi o slučajevima iz članka 9. ovog Pravilnika,

- ako Prekršajni sud u Splitu ne raspolaže, ne nadzire ili ako nema saznanja gdje se informacija nalazi,

- ako je istom ovlašteniku već omogućen pristup traženoj informaciji.

Ograničenja na pristup informaciji

Članak 9.

 

Pristup određenim informacijama ograničen je:

a) Odredbama članka 144., 145. i 146. Zakona o sudovima  koje propisuju:

Članak 144.

(1) Suci, suci porotnici, tajnici, sudski i viši sudski savjetnici, stručni suradnici, sudački vježbenici, službenici, namještenici i vježbenici u sudu, sudski tumači, vještaci i procjenitelji dužni su čuvati službenu tajnu, bez obzira na način na koji su je doznali.

(2) Pod službenom tajnom podrazumijeva se posebno:

– sve ono što je kao službena tajna određeno zakonom ili drugim propisom,

– sve ono što je kao službena tajna, odnosno poslovna tajna određeno općim aktom pravne osobe, drugog tijela, organizacije ili institucije,

– podaci i isprave posebno označene kao službena, odnosno poslovna tajna od strane državnih tijela ili pravnih osoba, drugih tijela, organizacije ili institucije,

– podaci i isprave koje su predsjednik suda ili ovlašteni službenik suda označili kao službenu tajnu.

 

Članak 145.

(1) Obveza čuvanja službene tajne traje i nakon prestanka rada u sudu.

(2) Predsjednik suda može suca, sudskog službenika ili namještenika osloboditi obveze čuvanja službene tajne, ako u pojedinom slučaju za to postoje opravdani razlozi. Za predsjednika suda odluku o tome donosi predsjednik neposredno višeg suda, a za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Opća sjednica tog suda.

 

Članak 146.

Priopćenja za javnost putem sredstava javnog informiranja u svezi s postupkom u određenom predmetu kao i s radom suda daje glasnogovornik suda ili predsjednik suda.

 

b) Odredbama članka 72. i 74. Sudskog poslovnika koje propisuju:

 

Članak 72.

 

Osobe navedene u članku 71. ovog Sudskog poslovnika (stranke, njihovi punomoćnici i druge ovlaštene osobe) ovlaštene su razgledati i tražiti prijepis ili presliku spisa odnosno njihovih dijelova.

Razgledanje i prepisivanje spisa obavlja se u sudskoj pisarnici i sudskoj pisarnici stalne službe na određenom mjestu pod nadzorom službenika sudske pisarnice.

Nacrti neotpravljenih odluka i moguće bilješke suca prethodno će se izdvojiti iz spisa.

Iznimno spis se može na zahtjev stranke uputiti drugom sudu radi razgledanja, ako se time ne odugovlači postupak ili ako je postupak već pravomoćno dovršen. Odluku o tome donosi predsjednik vijeća odnosno sudac kojem je predmet dodijeljen u rad.

Troškove oko dostavljanja spisa drugom sudu i vraćanja u pravilu snosi stranka na čije se traženje spis dostavlja.

Spisi se dostavljaju drugom sudu u pravilu na kratak rok.

 

Članak 74.

Na zahtjev stranaka ili trećih osoba koje po ocjeni predsjednika suda odnosno predsjednika vijeća, istražnog suca (suca istrage) ili suca pojedinca učine vjerojatnim svoj pravni interes izdat će se službena potvrda o pojedinim činjenicama sadržanim u spisu.

Predsjednik suda, odnosno predsjednik vijeća, istražni sudac (sudac istrage) ili sudac pojedinac izdaje o tome odgovarajuću naredbu voditelju upisnika, što se evidentira u sustavu.

Upravitelj sudske pisarnice izdaje potvrdu o činjenicama o kojima sudska pisarnica vodi popis te je unosi u sustav.

 

c) Odredbama Sudskog poslovnika koji se odnosi na čuvanje arhivske građe i rokove čuvanja spisa u arhivu.

 

d) Odredbama članka 77. stavak 2. i članka 223. stavak 10. i 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07) koje  propisuju:

 

Članak 77. st. 2.

Protekom tri godine od pravomoćnosti odluke o prekršaju počinitelj prekršaja smatra se neosuđivanim po toj odluci o prekršaju i svaka uporaba tih podataka o njemu kao počinitelju prekršaja zabranjena je i nema nikakav pravni učinak. Rehabilitirani osuđenik ima pravo nijekati prijašnju osuđivanost i zbog toga ne može biti pozvan na odgovornost niti može imati bilo kakve pravne posljedice protekom tri godine od pravomoćnosti odluke o prekršaju.

Članak 223. stavak 10. i 11.

(10) Bez odobrenja suda ne smije se objaviti tijek prekršajnog postupka prema maloljetniku niti odluka donesena u tom postupku. Objaviti se može samo onaj dio postupka, odnosno samo onaj dio odluke za koji postoji odobrenje, ali se tada ne smije navesti ime maloljetnika i ostali podaci na temelju kojih bi se moglo zaključiti o kojem je maloljetniku riječ.
(11) U postupku protiv maloljetnika uvijek je isključena javnost, a sud može dopustiti nazočnost osoba koje se bave zaštitom i odgojem maloljetnika te znanstvenicima.

 

d) Odredbama članka 388. Zakona o kaznenom postupku ( „Narodne novine“ 152/08,76/09, 80/11 i 121/11) koje propisuju:

(1) Vijeće će isključiti javnost za cijelu raspravu ili njezin dio:

1) radi zaštite djeteta ili maloljetnika,

2) na zahtjev žrtve iz članka 45. ovog Zakona, tijekom njezina ispitivanja kao svjedoka.

(2) Od otvaranja zasjedanja pa do završetka rasprave vijeće može u svako doba, po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranaka, ali uvijek nakon njihova ispitivanja, isključiti javnost za cijelu raspravu ili njezin dio ako je to potrebno radi:

1) zaštite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske,

2) zaštite tajne, kojoj bi štetila javna rasprava,

3) zaštite javnog reda i mira,

4) zaštite osobnog ili obiteljskog života okrivljenika, žrtve, oštećenika ili drugog sudionika u postupku.

 

e) Odredbom članka 8. st.1. Zakona o pravu na pristup informacijama, koja propisuje da će tijela javne vlasti uskratiti pravo na pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti sukladno zakonu i/ili općem aktu donesenom na temelju zakona kojim se propisuje tajnost podataka ili je zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka;


f) Odredbom  članka 8. st. 2. Zakona o pravu na pristup informacijama, koja propisuje da tijela javne vlasti mogu uskratiti pravo na pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje:
- onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne,
- onemogućilo rad tijela koji vrše upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti,
- ugrozilo pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka autora ili vlasnika;

 

g) Odredbom članka 6. st. 5. Zakona o medijima ("Narodne novine" broj 59/04, 84/11), koja propisuje da glasnogovornik suda može uskratiti davanje informacije kada su tražene informacije radi zaštite javnog interesa na propisan način određene kao državna ili vojna tajna, ili kada bi objavljivanje predstavljalo povredu tajnosti osobnih podataka sukladno zakonu, osim ako se njihovom objavom može spriječiti izvršenje težega kaznenog djela ili spriječiti neposredna opasnost za život ljudi i njihovu imovinu;

 

h) Odredbom članka 8. Zakona o zaštiti osobnih podataka  („Narodne novine“ broj 103/03, 118/06, 41/08 i 130/11),  koja propisuje da je zabranjeno prikupljanje i daljnja obrada osobnih podataka koji se odnose na rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, vjerska ili druga uvjerenja, sindikalno članstvo, zdravlje ili spolni život i osobnih podataka o kaznenom i prekršajnom postupku;

 

i) Odredbom članka 23. Zakona o zaštiti osobnih  podataka, koja propisuje da se obveze i prava utvrđena odredbama članka 9. i 19.  istog Zakona  mogu ograničiti na način i pod uvjetima utvrđenim posebnim zakonima ako je to potrebno radi zaštite sigurnosti države; obrane; javne sigurnosti; radi prevencije, istrage, otkrivanja i gonjenja počinitelja kaznenih djela ili povreda etičkih pravila za određene profesije; radi zaštite važnoga gospodarskog ili financijskog interesa države, kulturnih dobara te radi zaštite ispitanika ili prava i sloboda drugih, u opsegu koji je nužan za ostvarivanje svrhe radi koje je ograničenje određeno.

 

Članak 10.


U dijelu prava na pristup informacijama koji nije uređen ovim Pravilnikom, neposredno se primjenjuje Zakon o pravu na pristup informacijama.

Članak 11.


Ovaj Pravilnik primjenjuje se od dana donošenja.         
 

Predsjednica suda:

Ana Belić Radovani