Obavijest strankama

Stranke se mogu obratiti predsjednici suda predstavkama, pritužbama, prijedlozima i upitima u pisanom obliku.

 

Podnesci se primaju u sudskoj pisarnici tijekom radnog vremena sudske pisarnice.

Obavijest i upute

Obavijest i upute

o održavanju testiranja

 

testiranje za prijam zemljišnoknjižnog referenta III. vrste će se održati dana 3. srpnja 2018., s početkom u 9,00 sati

u prostorijama Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalne službe u Vrbovcu, Trg Petra Zrinskog 22, II. kat, soba br.14

 

više..

 

14.6.2018

Rješenje o prijmu

Rješenje o prijmu

državnu službu

 

1. Nikolina Đuranec, SSS, ekonomistica, prima se u državnu službu u općinski sud u Velikoj Gorici, Stalnu službu u Vrbovcu na neodređeno vrijeme

 

  

više..

11.6.2018.

 

Obavijest i upute

Obavijest i upute

o održavanju testiranja

 

testiranje za prijam administrativnog referenta-sudskog zapisničara će se održati dana 5. lipnja 2018., s početkom u 9,00 sati

u prostorijama Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalne službe u Ivanić-Gradu, Športska 2, I. kat, soba broj 6

 

više..

 

23.5.2018

Obavijest i upute

Obavijest i upute

o održavanju testiranja

 

testiranje za prijam administrativnog referenta-sudskog zapisničara će se održati dana 28. svibnja 2018., s početkom u 9,00 sati

u prostorijama Općinskog suda u Velikoj Gorici, Stalne službe u Vrbovcu, Trg Petra Zrinskog 22, II. kat, soba br.14

 

više..

 

18.5.2018

Oglas

Oglas za prijam u

državnu službu na određeno vrijeme

 

zemljišnoknjižni referent III vrste

-1 izvršitelj/ica na određeno vrijeme - zamjena za vrijeme bolovanja i korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta

Mjesto rada: Općinski sud u Velikoj Gorici, Stalna služba u Vrbovcu

 

više..

pravni izvori za pripremanje..

 

3.5.2018

Oglas

Oglas za prijam u

državnu službu na određeno vrijeme

 

administrativni referent-sudski zapisničar III vrste

-1 izvršitelj/ica na određeno vrijeme - zamjena za vrijeme bolovanja

Mjesto rada: Općinski sud u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu

 

više..

pravni izvori za pripremanje..

 

3.5.2018

Vijesti

Prema Zakonu o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine", broj: 128/14), od 1. travnja 2015. godine s radom će prestati Općinski sud u Ivanić-Gradu i Općinski sud u Vrbovcu, te postaju Stalne službe Općinskog suda u Velikoj Gorici.

 

Ažuriranje stranice
Zadnja izmjena:
14. 6. 2018.
14:44
Zakon o pravu na pristup informacijama

Zakon o pravu na prist
up informacijama
pročišćeni tekst zakona
(NN 172/03, 144/10, 37/11, 77/11)
Zadnji update: 01.05.2012.

I. OPĆE ODREDBE

SADRŽAJ

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje pravo na pristup informacijama koje posjeduju, kojima raspolažu ili koje nadziru tijela javne vlasti, propisuju se načela prava na pristup informacijama, iznimke od prava na pristup informacijama i postupak za ostvarivanje i zaštitu prava na pristup informacijama.

(2) Ovim se Zakonom uređuju i druge obveze tijela javne vlasti te kaznene odredbe vezane za ostvarivanje prava na pristup informacijama.

(3) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se kad je dostupnost informacijama iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena, kao i kad je informacija dostupna primjenom drugog propisa.

CILJ

Članak 2.

Cilj ovoga Zakona je omogućiti i osigurati ostvarivanje prava na pristup informacijama fizičkim i pravnim osobama putem otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti, sukladno ovom i drugim zakonima.

POJMOVI

Članak 3.

Pojedini izrazi u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:

1) Korisnik prava na informaciju« (u daljnjem tekstu: korisnik) je svaka domaća ili strana fizička i pravna osoba,

2) »Tijela javne vlasti« su državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima i druge osobe na koje su prenesene javne ovlasti, pravne osobe čiji su programi ili djelovanje zakonom utvrđeni kao javni interes te se u cijelosti ili djelomično financiraju iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo,

3) Informacija« je napisani, nacrtani, slikovni, tiskani, snimljeni, magnetni, optički, elektronički ili drugi zapis podataka u pojedinačnom predmetu koji čini sadržajnu cjelinu a koji posjeduje, kojim raspolaže ili nadzire tijelo javne vlasti,

4) »Pravo na pristup informacijama« obuhvaća pravo korisnika na traženje i dobivanje informacije kao i obvezu tijela javne vlasti da omogući pristup zatraženoj informaciji, odnosno da objavljuje informacije kada za to i ne postoji poseban zahtjev već takvo objavljivanje predstavlja njihovu obvezu određenu zakonom ili drugim općim propisom (u daljnjem tekstu: redovito objavljivanje informacija).

II. NAČELA PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA

PRETPOSTAVKE JAVNOSTI, SLOBODNOG PRISTUPA I OGRANIČENJA

Članak 4.

(1) Sve informacije dostupne su svakoj domaćoj ili stranoj fizičkoj i pravnoj osobi u skladu s uvjetima i ograničenjima ovoga Zakona.

(2) Informacije koje tijelo javne vlasti posjeduje, kojima raspolaže ili koje nadzire sadržane su u katalogu informacija.

(3) Tijelo javne vlasti posebnom odlukom ustrojit će katalog informacija koji sadrži sistematizirani pregled informacija s opisom sadržaja, namjenom, načinom davanja i vremenom ostvarivanja prava na pristup.

(4) Korisnik ima pravo saznati od tijela javne vlasti da li posjeduju, raspolažu ili nadziru traženu informaciju.

(5) U slučaju ograničenja prava na pristup određenoj informaciji, tijelo javne vlasti obvezno je u posebnom rješenju navesti o kojoj se kategoriji izuzetka radi, odnosno o razlozima zbog kojih je odlučio o uskrati informacije.

(6) Iznimno, pravo na pristup informacijama može se ograničiti u slučajevima i na način propisan zakonom.

PRAVODOBNOST, POTPUNOST I TOČNOST INFORMACIJE

Članak 5.

Informacija koju tijela javne vlasti daju, odnosno objavljuju mora biti pravodobna, potpuna i točna.

JEDNAKOST

Članak 6.

(1) Pravo na pristup informacijama pripada svim korisnicima na jednak način i pod jednakim uvjetima i oni su ravnopravni u njegovom ostvarivanju.

(2) Tijela javne vlasti ne smiju staviti u povoljniji položaj niti jednog korisnika na način da se određenom korisniku informacija dade ranije.

NAČELO RASPOLAGANJA INFORMACIJOM

Članak 7.

Korisnik koji raspolaže informacijom ima pravo tu informaciju javno iznositi.

III. IZUZECI OD PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA

IZUZECI I NJIHOVO TRAJANJE

Članak 8.

(1) Tijela javne vlasti uskratit će pristup informaciji ako je informacija klasificirana stupnjem tajnosti sukladno zakonu i/ili općem aktu donesenom na temelju zakona kojim se propisuje tajnost podataka ili je zaštićena zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka.

(2) Tijela javne vlasti uskratit će pristup informaciji ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje:

1) onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog, upravnog ili drugog pravno uređenog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne,

2) onemogućilo rad tijela koja vrše upravni nadzor, inspekcijski nadzor, odnosno nadzor zakonitosti,

3) povrijedilo pravo intelektualnog vlasništva, osim u slučaju izričitoga pisanog pristanka autora ili vlasnika.

(3) Tijela javne vlasti uskratit će pristup informacijama koje se tiču svih postupaka koje vode nadležna tijela u predistražnim i istražnim radnjama za vrijeme trajanja tih postupaka.

(4) Iznimno, tijelo javne vlasti nadležno za postupanje po zahtjevu omogućit će pristup informaciji iz stavka 1. i 2. ovoga članka, ako je takvo postupanje u interesu javnosti i nužno za postizanje zakonom utvrđene svrhe te razmjerno cilju koji treba postići.

(5) Informacije kojima se uskraćuje pravo na pristup iz razloga navedenih u stavku 2. točki 3. ovoga članka postaju dostupne javnosti kad to odredi onaj kome bi objavljivanjem informacija mogla biti uzrokovana šteta, ali najduže u roku od 20 godina od dana kad je informacija nastala, osim ako zakonom ili drugim propisom nije određen duži rok.

(6) Ako tražena informacija sadrži i podatak klasificiran stupnjem tajnosti, neklasificirani dijelovi informacije učinit će se dostupnim.

(7) Tražene informacije su dostupne javnosti nakon što prestanu razlozi navedeni u ovom članku prema kojima tijelo javne vlasti uskraćuje pravo na pristup informaciji.

IV. POSTUPOVNE ODREDBE

PRIMJENA PROPISA O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU

Članak 9.

U postupku ostvarivanja prava na pristup informacijama primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

NAČINI OSTVARIVANJA PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA

Članak 10.

(1) Tijela javne vlasti obvezna su omogućiti pristup informacijama:

1) pravodobnim objavljivanjem informacija o svome radu na primjeren i dostupan način, odnosno na internetskim stranicama tijela javne vlasti ili u javnom glasilu, radi upoznavanja javnosti,

2) davanjem informacije korisniku koji je podnio zahtjev na jedan od sljedećih načina:

– neposrednim davanjem informacije,

– davanjem informacije pisanim putem,

– uvidom u dokumente i izradom preslika dokumenata koji sadrže traženu informaciju,

– dostavljanjem preslika dokumenta koji sadrži traženu informaciju,

– na drugi način koji je prikladan za ostvarivanje prava na pristup informaciji.

(2) Korisnik može u zahtjevu naznačiti i način dobivanja informacije.

ZAHTJEV

Članak 11.

(1) Korisnik ostvaruje pravo na pristup informaciji podnošenjem usmenog ili pisanog zahtjeva nadležnom tijelu javne vlasti.

(2) Ako je zahtjev podnesen usmeno o tome će se sastaviti zapisnik, a ako je podnesen putem telefona ili drugog telekomunikacijskog uređaja sastavit će se službena zabilješka.

(3) Pisani zahtjev sadrži: naziv i sjedište tijela javne vlasti kojem se zahtjev podnosi, podatke koji su važni za prepoznavanje tražene informacije, ime i prezime i adresu fizičke osobe podnositelja zahtjeva, tvrtku, odnosno naziv pravne osobe i njezino sjedište.

(4) Podnositelj zahtjeva nije obvezan navesti razloge zbog kojih traži pristup informaciji.

ROKOVI

Članak 12.

(1) Na temelju usmenog ili pisanog zahtjeva tijelo javne vlasti obvezno je omogućiti podnositelju zahtjeva pristup informaciji najkasnije u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.

(2) U slučaju nepotpunog ili nerazumljivog zahtjeva tijelo javne vlasti pozvat će podnositelja zahtjeva da ga ispravi u roku od tri dana. Ako podnositelj zahtjeva ne ispravi zahtjev na odgovarajući način tijelo javne vlasti odbacit će rješenjem zahtjev kao nerazumljiv ili nepotpun.

USTUPANJE ZAHTJEVA

Članak 13.

(1) Ako tijelo javne vlasti ne posjeduje, ne raspolaže ili ne nadzire informaciju, a ima saznanja o nadležnom tijelu, bez odgode, a najkasnije u roku od 8 dana od zaprimanja zahtjeva obvezno je ustupiti zahtjev tijelu javne vlasti koji posjeduje, raspolaže ili nadzire informaciju, o čemu će obavijestiti podnositelja.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, rokovi ostvarivanja prava na pristup informaciji računaju se od dana kada je tijelo javne vlasti zaprimilo ustupljeni zahtjev.

PRODUŽENJE ROKOVA

Članak 14.

(1) Rokovi za ostvarivanje prava na pristup informaciji mogu se produžiti do 30 dana:

1) ako se informacija mora tražiti izvan sjedišta tijela javne vlasti,

2) ako se jednim zahtjevom traži veći broj različitih informacija,

3) ako je to nužno da bi se osigurala potpunost i točnost tražene informacije..

(2) O produženju rokova tijelo javne vlasti bez odgode će, a najkasnije u roku od 8 dana, obavijestiti podnositelja zahtjeva i navesti razloge zbog kojih je taj rok produžen.

RJEŠAVANJE O ZAHTJEVU

Članak 15.

(1) Tijelo javne vlasti ne donosi rješenje o zahtjevu:

1) kad omogućuje pristup informaciji,

2) ako je pristup istoj informaciji već omogućen istom podnositelju zahtjeva u roku od 60 dana koji je prethodio podnošenju novog zahtjeva,

3) ako je informacija objavljena,

4) ako je dostupnost informacijama iz sudskih, upravnih i drugih na zakonu utemeljenih postupaka propisom utvrđena, kao i kad je informacija dostupna primjenom drugog propisa.

(2) O postojanju razloga koji su utvrđeni stavkom 1. točkom 2., 3. i 4. ovoga članka tijelo javne vlasti obvezno je bez odgode obavijestiti podnositelja zahtjeva pisanim putem.

(3) Tijelo javne vlasti prvostupanjskim rješenjem će odbiti zahtjev:

1) ako se ispune uvjeti za odbijanje propisani u članku 8. ovoga Zakona,

2) ako tijelo javne vlasti ne posjeduje, ne raspolaže, ne nadzire te nema saznanja gdje se informacija nalazi,

3) ako utvrdi da nema osnove za dopunu ili ispravak dane informacije iz članka 16. ovoga Zakona

4) ako se traži informacija koja se ne smatra informacijom u smislu članka 3. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.

DOPUNA I ISPRAVAK INFORMACIJE

Članak 16.

(1) Ukoliko korisnik smatra da informacija pružena na temelju zahtjeva nije točna ili potpuna, može zahtijevati njen ispravak, odnosno dopunu u roku od 15 dana od dana dobivanja informacije.

(2) Tijelo javne vlasti obvezno je odlučiti o zahtjevu za ispravak odnosno dopunu informacije u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva.

ŽALBA I UPRAVNI SPOR

Članak 17.

(1) Protiv prvostupanjskog rješenja podnositelj zahtjeva ima pravo izjaviti žalbu drugostupanjskom tijelu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

(2) Podnositelj zahtjeva može izjaviti žalbu odnosno tužbom pokrenuti upravni spor i kad tijelo javne vlasti, u propisanom roku, ne odluči o zahtjevu podnositelja.

(3) O žalbi protiv prvostupanjskog rješenja kao drugostupanjsko tijelo odlučuje neovisno tijelo za zaštitu prava na pristup informacijama.

(4) Drugostupanjsko tijelo dužno je rješenje o žalbi donijeti i dostaviti stranki što je prije moguće, a najkasnije u roku od 30 dana od dana predaje uredne žalbe.

(5) Iznimno, kad drugostupanjsko tijelo u postupku rješavanja po žalbi treba provesti i postupak iz članka 8. stavka 4. Zakona, rješenje o žalbi mora donijeti i dostaviti podnositelju zahtjeva najkasnije u roku od 60 dana od dana predaje uredne žalbe.

(6) Tijela javne vlasti dužna su drugostupanjskom tijelu u postupku po žalbi o uskrati informacija iz članka 8. stavka 2. ovoga Zakona, te ako se radi o podacima zaštićenim zakonom kojim se uređuje područje zaštite osobnih podataka, omogućiti uvid u informacije koje su predmet postupka. Kad utvrdi da je žalba osnovana, drugostupanjsko tijelo će rješenjem narediti tijelu javne vlasti da korisniku omogući slobodan pristup informaciji.

(7) Protiv rješenja drugostupanjskog tijela žalba nije dopuštena ali se može tužbom pokrenuti upravni spor. Postupak po tužbi je hitan.

(8) Protiv rješenja Hrvatskoga sabora, Predsjednika Republike Hrvatske, Vlade Republike Hrvatske, Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Ustavnog suda Republike Hrvatske i Glavnog državnog odvjetnika ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor, o čemu Upravni sud Republike Hrvatske obavještava neovisno tijelo za zaštitu prava na pristup informacijama.

(9) U postupku po tužbi u upravnom sporu o uskrati informacija sukladno članku 8. stavku 1. i 2. tijela javne vlast dužna su Upravnom sudu Republike Hrvatske omogućiti uvid u informacije koje su predmet postupka. Upravni sud Republike Hrvatske ovlašten je u upravnom sporu ispitati pravilnost primjene postupka propisanog člankom 8. stavkom 4. Zakona i ocijeniti je li pristup traženoj informaciji u interesu javnosti i nužan za postizanje zakonom utvrđene svrhe te razmjeran cilju koji treba postići.

NEOVISNO TIJELO ZA ZAŠTITU PRAVA NA PRISTUP INFORMACIJAMA

Članak 17.a

Neovisno tijelo za zaštitu prava na pristup informacijama, osim poslova drugostupanjskog tijela u rješavanju žalbi o ostvarivanju prava na pristup informacijama, obavlja sljedeće poslove:

– izvještava nadležna središnja tijela državne uprave o poštivanju obveza tijela javne vlasti propisanih ovim Zakonom,

– predlaže mjere za stručno osposobljavanje i usavršavanje službenika za informiranje u tijelima javne vlasti i upoznavanje s njihovim obvezama u vezi primjene ovoga Zakona,

– daje inicijative za donošenje ili izmjene propisa radi provedbe i unapređenja prava na pristup informacijama,

– izvješćuje o pravima korisnika na pristup informacijama uređenim ovim Zakonom,

– obavlja i druge poslove propisane ovim i drugim zakonima

SLUŽBENI UPISNIK

Članak 18.

Tijelo javne vlasti dužno je voditi poseban službeni upisnik o zahtjevima, postupcima i odlukama o ostvarivanju prava na pristup informacijama u skladu s odredbama ovoga Zakona. Ustroj, sadržaj i način vođenja službenog upisnika propisat će podzakonskim propisom ministar nadležan za poslove opće uprave.

NAKNADA

Članak 19.

(1) Korisnici prava na pristup informacijama oslobođeni su od plaćanja upravnih pristojbi u postupcima pred tijelima javne vlasti.

(2) Tijelo javne vlasti ima pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova od korisnika koji nastaju pružanjem informacije sukladno članku 10. ovoga Zakona, kao i na naknadu troškova dostave tražene informacije.

(3) Kriterije za određivanje visine naknade iz stavka 2. ovoga članka propisat će neovisno tijelo za zaštitu prava na pristup informacijama.

(4) Prihodi od naknada ostvarenih na temelju stavka 2. ovoga članka prihodi su tijela javne vlasti.

V. POSEBNE ODREDBE O TIJELIMA JAVNE VLASTI

OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA

Članak 20.

(1) Neovisno o pojedinačnim zahtjevima kojima se traži ostvarivanje prava na pristup informaciji tijela javne vlasti obvezna su na prikladan način, u službenim glasilima ili na informatičkom mediju objaviti posebno:

1) svoje odluke i mjere kojima se utječe na interese korisnika, s razlozima za njihovo donošenje,

2) informacije o svom radu, uključujući podatke o aktivnostima, organizaciji, troškovima rada i izvorima financiranja,

3) informacije o podnesenim zahtjevima, predstavkama, peticijama, prijedlozima, kao i drugim aktivnostima koje su korisnici poduzeli prema tijelu javne vlasti.

4) informacije o natječaju i natječajnoj dokumentaciji za javne nabave te izvršavanju ugovora, u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi.

(2) tijela javne vlasti u čijoj je nadležnosti izrada nacrta zakona i podzakonskih akata dužna su objavljivati nacrte tih akata te omogućiti korisnicima da se u primjerenom roku o njima očituju. Nacrti zakona i podzakonskih akata, pisana očitovanja korisnika i konačni prijedlozi navedenih akata objavljuju se na način propisan u stavku 1. ovoga članka.

JAVNOST RADA

Članak 21.

(1) Radi osiguravanja javnosti rada, tijela javne vlasti obvezna su svojim općim aktima utvrditi uvjete pod kojima se omogućava neposredan uvid javnosti u njihov rad.

(2) Tijela javne vlasti obvezna su javnost informirati o:

1) dnevnom redu zasjedanja ili sastanaka i vremenu njihovog održavanja, načinu rada tijela javne vlasti i mogućnostima neposrednog uvida u njihov rad,

2) broju osoba kojima se može istovremeno osigurati neposredan uvid u rad tijela javne vlasti pri čemu se mora voditi računa o redoslijedu prijavljivanja.

(3) Tijela javne vlasti nisu dužna osigurati neposredan uvid u svoj rad ako se radi o pitanjima u kojima se po zakonu javnost, mora isključiti, odnosno ako se radi o informacijama koje su izuzete od prava na pristup informacijama prema odredbama ovoga Zakona.

SLUŽBENIK ZA INFORMIRANJE

Članak 22.

(1) Tijelo javne vlasti obvezno je radi osiguravanja pristupa informacijama donijeti odluku kojom će odrediti posebnu službenu osobu mjerodavnu za rješavanje ostvarivanja prava na pristup informacijama (u daljnjem tekstu: službenik za informiranje).

(2) Tijelo javne vlasti obvezno je upoznati javnost sa službenim podacima o službeniku za informiranje, kao i o načinu njegova rada.

(3) Službenik za informiranje:

1) obavlja poslove rješavanja pojedinačnih zahtjeva i redovitog objavljivanja informacija, sukladno svom unutarnjem ustroju,

2) unapređuje način obrade, klasificiranja, čuvanja i objavljivanja informacija koje su sadržane u službenim dokumentima koji se odnose na rad tijela javne vlasti,

3) osigurava neophodnu pomoć podnositeljima zahtjeva u vezi s ostvarivanjem prava utvrđenih ovim Zakonom.

(4) Službenik za informiranje poduzima sve radnje i mjere potrebne radi urednog vođenja kataloga, a za što je neposredno odgovoran čelniku tijela javne vlasti.

ISKLJUČENJE ODGOVORNOSTI SLUŽBENIKA ZA INFORMIRANJE

Članak 23.

Službenik za informiranje koji u dobroj vjeri, a radi točnog i potpunog obavješćivanja javnosti, izvan granica svojih ovlasti omogući pristup određenoj informaciji, ne može biti pozvan na odgovornost ako pristup takvoj informaciji ne podliježe ograničenjima iz članka 8. ovoga Zakona.

NADZOR NAD PROVOĐENJEM ZAKONA

Članak 24.

Nadzor nad provođenjem ovoga Zakona provodi neovisno tijelo za zaštitu prava na pristup informacijama.

IZVJEŠĆA

Članak 25.

(1) Sva tijela javne vlasti dužna su surađivati s neovisnim tijelom za zaštitu prava na pristup informacijama te mu dostaviti izvješće o provedbi ovoga Zakona za prethodnu godinu najkasnije do 31. siječnja.

(2) Izvješće sadrži podatke o:

1) broju zaprimljenih zahtjeva za informacije,

2) broju usvojenih zahtjeva,

3) broju izdanih obavijesti, sukladno članku 15. stavku 2. ovoga Zakona,

4) broju odbijenih zahtjeva i razlozima odbijanja,

5) broju odbijenih zahtjeva s razlozima odbijanja, sukladno članku 8. stavku 1. ovoga Zakona,

6) broju odbačenih zahtjeva i razlozima odbacivanja,

7) broju ustupljenih zahtjeva,

8) broju zaprimljenih zahtjeva za ispravak ili dopunu informacije,

9) broju usvojenih zahtjeva za ispravak ili dopunu informacije,

10) broju odbijenih zahtjeva za ispravak ili dopunu informacije,

11) broju odbačenih zahtjeva za ispravak ili dopunu informacije,

12) broju zahtjeva riješenih u roku,

13) broju zahtjeva riješenih izvan roka,

14) broju neriješenih zahtjeva,

15) broju izjavljenih žalbi,

16) broju usvojenih žalbi,

17) broju odbijenih žalbi,

18) broju odbačenih žalbi,

19) broju podnesenih tužbi,

20) visini ostvarene naknade iz članka 19. ovoga Zakona,

21) informacijama koje su objavljene sukladno obvezama utvrđenim člankom 20. ovoga Zakona i

22) obrazloženju i ocjeni postojećeg stanja na osnovi prethodno iskazanih podataka.

(3) Tijela javne vlasti dužna su uz podatke iz stavka 2. ovoga članka dostaviti preslike rješenja protiv kojih je pokrenut upravni spor i odluka Upravnog suda Republike Hrvatske.

(4) Neovisno tijelo za zaštitu prava na pristup informacijama podnosi Hrvatskom saboru izvješće o provedbi ovoga Zakona, najkasnije do 31. ožujka za prethodnu godinu.

(5) Uz izvješće iz stavka 4. ovoga članka, neovisno tijelo za zaštitu prava na pristup informacijama može podnositi Hrvatskom saboru i druga izvješća kad ocijeni da je to potrebno.

VI. KAZNENE ODREDBE

Članak 26.

(1) Pravna osoba s javnim ovlastima koja suprotno odredbama ovoga Zakona onemogući ili ograniči ostvarivanje prava na pristup informacijama kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će i odgovorna osoba u tijelima javne vlasti novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Novčanom kaznom od 1.000,00 do 8.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja ošteti, uništi, sakrije ili na drugi način učini nedostupnim dokument koji sadrži informaciju u namjeri da onemogući ostvarivanje prava na pristup informacijama.

(4) Za prekršaj iz stavka 3. kaznit će se odgovorna osoba u tijelu javne vlasti novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna ili kaznom zatvora do šezdeset dana.

Članak 26.a

Novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se odgovorna osoba u tijelu javne vlasti koja posebnom odlukom ne ustroji katalog informacija, odnosno koja ne dostavi godišnje izvješće o provedbi Zakona u propisanom roku i sadržaju.

POTPUNO ISPUNJENJE OBVEZE

Članak 27.

Pored izricanja kaznenih i stegovnih sankcija, u slučaju utvrđene odgovornosti na temelju neopravdane uskrate ili ograničenja ostvarivanja prava na pristup informaciji, tijelo javne vlasti obvezno je korisniku prava na informaciju omogućiti ostvarivanje prava na pristup informaciji sukladno odredbama ovoga Zakona.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 28.

Tijela javne vlasti osigurat će organizacijske, materijalne, tehničke i druge uvjete za provođenje odredbi ovoga Zakona, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 29.

Podzakonske propise iz članka 18. ovoga Zakona nadležni ministar donijet će najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 30.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 008-02/03-01/05
Zagreb, 15. listopada 2003.


PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE IZ NN 77/11

Članak 21.

(1) Poslove neovisnog tijela za zaštitu prava na pristup informacijama obavlja Agencija za zaštitu osobnih podataka.

(2) Kriterije za određivanje visine naknade iz članka 15. stavka 3. ovoga Zakona Agencija za zaštitu osobnih podataka donijet će u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) S obavljanjem ostalih poslova utvrđenih ovim Zakonom Agencija za zaštitu osobnih podataka započet će 2. siječnja 2011.

(4) Potreban broj zaposlenih za obavljanje povjerenih poslova u prvoj godini djelovanja osigurat će se premještajem raspoloživih službenika koji obavljaju poslove rješavanja zahtjeva za ostvarivanje prava na pristup informacijama na temelju sporazuma sukladno zakonu.

Članak 22.

Postupci započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona nastavit će se i dovršiti prema odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama (»Narodne novine«, br. 172/03.).

Članak 23.

U cijelom tekstu Zakona o pravu na pristup informacijama (»Narodne novine«, br. 172/03.) riječ: »ovlaštenik« zamjenjuje se riječju: »korisnik« u odgovarajućem rodu i padežu.

Članak 24.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.