Glavni izbornik
Naslovnica
Unutarnje ustrojstvo suda
Sudska uprava
Kazneni odjel
Parnični odjel
Obiteljski odjel
Izvanparnični odjel
Zemljišnoknjižni odjel
Odjel za praćenje i proučavanje sudske prakse
Lista izmiritelja Općinskog suda u Rijeci
Sudske pisarnice
Pisarnica sudske uprave
Kaznena pisarnica
Parnična pisarnica
Obiteljsko-radna pisarnica
Ovršno - izvanparnična pisarnica
Kodeks sudačke etike
Etički kodeks državnih službenika
Obrasci
Natječaji
Oglas 45 - admin.referent -neodređeno
Oglas 46 - sud.referent -zk -određeno -Rab
Oglas 47 - admin.referent- upisničar - određeno
Oglas 48 - inf.referent - neodređeno
Oglas 49 - sud.zapisničar - neodređeno
Oglas 50 - namještenik- čistačica - određeno
Oglas 51 - sud.referent- ZK - RI - DE - određeno
Oglas 52 - sud.zapisničar - određeno
Oglas 53 - sud.zapisničar - neodređeno
Plan Prijma
Plan prijma 2016/2017-stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa
Plan prijma 2018/2019 -stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa
Javna nabava
Dokumentacija
Registar Ugovora
Plan Nabave 2016
Plan Nabave 2017
Plan Nabave 2018
Obavijest u smislu čl. 13 ZJN
Izjava u smislu čl. 13 ZJN
Financijsko izvještavanje
Financijsko izvješće za 2017. godinu
Korisni linkovi
Poboljšanje sustava ovrhe u RH
Obavijest e-Predmet
Obavijest o novčanoj naknadi u kaznenim postupcima
Kontakt
Izdvojeni objekti
Postupak mirenja
Plaćanje sudskih pristojbi
Ostvarivanje prava na pristup informacijama
Zakon o pravu na pristup informacijama
Obrazac za zahtjev za ostvarivanje prava na pristup informacijama
Naknada za pristup informacijama
Godišnje izvješće
Službenik za zaštitu osobnih podataka
Odluka o imenovanju službenika za zaštitu osobnih podataka
Službenik za etiku
Povjerenik za otpad
Odluku o imenovanju povjerenika za otpad
Osoba zadužena za sustavno gospodarenje otpadom
Odluka o imenovanju osobe zadužene za sus.gosp.energijom
Zahtjevi i obrasci

Uvjerenje o nekažnjavanju

 

Postupak mirenja
Mirenje je oblik posredovanja u kojem stranke rješavaju vlastite sporove pod vodstvom i uz pomoć neovisne treće strane - izmiritelja (medijatora), tijekom kojeg se traži rješenje u najboljem interesu stranaka. Mirenje (medijacija) pred sudom je dobrovoljan, neformalan, povjerljiv, brz i besplatan postupak.
Uspješno mirenje (medijacija) završava se nagodbom čiji oblik i sadržaj određuju same stranke, a ona se, nakon što su se stranke dogovorile o njezinu sadržaju, sklapa pred sucem u formi sudskog zapisnika i izjednačena je sa sudskom nagodbom.

U postupku mirenja (medijacije) sudjeluju stranke, njihovi punomoćnici ili savjetnici, izmiritelj (medijator) kao treća neutralna osoba i, po potrebi, vještaci.
Izmiritelji (medijatori) određuju se s liste suda, a čine je suci, odvjetnici i drugi pravnici, te stručnjaci iz drugih različitih profesija. U postupku mirenja, po potrebi, može sudjelovati i više od jednog izmiritelja (medijatora) - suizmiritelja.

Izmiritelj (medijator), za razliku od suca u parničnom postupku, ne može donijeti odluku o predmetu spora ako stranke u mirenju ne postignu nagodbu.
Koji sporovi su najpogodniji za postupak mirenja (medijacije)?
Vrsta spora u pravilu ne određuje izglede za uspješno mirenje (medijaciju), već su za uspjeh u mirenju ključni stavovi i shvaćanje stranaka - njihova spremnost riješiti spor na ovaj za njih najpovoljniji način.

Postupak mirenja (medijacije) pokreće se tijekom parničnog postupka na prijedlog jedne stranke, koji prihvati protivna stranka, zatim na zajednički prijedlog stranaka ili na prijedlog raspravnog suca, iznesen strankama tijekom parničnog postupka ako ga prihvate stranke.

Razlozi zašto mirenje (medijacija) za stranke predstavlja najpogodniji način rješavanja njihovog spora:
- u mirenju iznose se na vidjelo svi detalji spora, a ne samo njihova pravna interpretacija,
- tijekom mirenja stranke zadržavaju kontrolu nad postupkom i mogu ga prekinuti u svakom trenutku,
- mirenje umanjuje mogućnost sukobljavanja između stranaka i njihovih punomoćnika,
- tijekom mirenja umanjuje se mogućnost emocionalne frustracije stranaka, koja jepratitelj svakog sporenja, posebno onog u sudskom parničnom postupku,
- u mirenju se utvrđuju interesi stranaka, a ne njihovo pravo,
- postupak mirenja je brz (najčešće završava za samo nekoliko sati ili u jednom danu),
- postupak mirenja pred sudom je besplatan,
- nagodba od zajedničkog interesa, postignuta mirenjem, daje manje povoda
za njezino osporavanje,
- mirenje završava nagodbom koju stranke dobrovoljno izvršavaju, što isključuje potrebu
za dugotrajnim i skupim ovršnim postupkom.

Prednosti mirenja (medijacije) u odnosu na sudski parnični postupak:
- sudski postupak je javan, a postupak mirenja tajan (sve izneseno tijekom postupka mirenja ostaje povjerljivo i ne može se upotrijebiti u ili izvan parničnog postupka),
- sudski postupak je strog i formalan, a postupak mirenja neformalan i elastičan, te se odvija u ugodnom ambijentu i ozračju,
- u sudskom postupku stranke sebe i suca uvjeravaju u svoj pravni položaj na temelju zakona, a u postupku mirenja važni su interesi stranaka, a ne temeljenost njihovih zahtjeva na zakonu,
- u sudskom postupku sudac umjesto stranaka donosi odluku o njihovu sporu, a u postupku mirenja o vlastitom sporu odlučuju same stranke (vlastito rješenje spora),
- sudska odluka stvara pobjednika i gubitnika i često je njome nezadovoljna i stranka koja je uspjela u sporu, a u postupku mirenja obje su stranke pobjednici jer su postigle nagodbu od obostranog interesa, uspjeh stranaka u parničnom postupku je neizvjestan, a nagodba u mirenju za stranke isključuje rizik moguće nepovoljne sudske odluke,
- sudskom presudom narušavaju se i onako poremećeni odnosi između stranaka u
sporu, a nagodba u postupku mirenja sve sudionike čini zadovoljnima i omogućuje
zadržavanje njihovih dobrih odnosa u budućnosti,
- sudski postupak je dugotrajan i skup, a postupak mirenja je iznimno brz i besplatan.

Stranke ne mogu trpjeti pravne posljedice zbog neuspjeha u postizanju nagodbe u postupku mirenja. Upravo suprotno, one imaju veliku korist i od neuspjelog mirenja. Ovo stoga što stranke u ugodnom ozračju tijekom mirenja mogu znatno unaprijediti svoju ranije potpuno prekinutu komunikaciju i pri tome približiti svoje ranije oštro suprostavljene stavove. Posljedica je završetak njihove nastavljene parnice već nakon samo nekoliko ročišta.
U suradnji s Ministarstvom pravosuđa Republike Hrvatske 2006.g. započeo je Pilot projekt - «Mirenje pri sudovima«, kojim se prvi put u Republici Hrvatskoj strankama u sporu na hrvatskim sudovima, u parničnom postupku, pruža potpuno nova usluga rješavanja njihovih sporova na za njih pogodniji, brži i jeftiniji način. U razdoblju od 2008.g. do 2010.g. takav način rješavanja sporova se treba proširiti na sve sudove u Republici Hrvatskoj.