Pravna pomoć

KORISNICI BESPLATNE PRAVNE POMOĆ



U smislu Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći , osobe koje ne mogu snositi troškove pravne pomoći bez opasnosti od egzistencijalne ugroženosti, a pripadaju jednoj od navedenih kategorija:
- hrvatski državljani,
- stranci na privremenom boravku,
- stranci na stalnom boravku,
- stranci pod supsidijarnom zaštitom,
-stranci pod privremenom zaštitom
- azilanti,
-tražitelji azila u postupcima za koje pravna pomoć tražiteljima azila nije predviđena 

  posebnim zakonom,
- djeca stranci koja su u Republici Hrvatskoj zatečena bez pratnje roditelja ili zakonskog

  zastupnika.


Na koji način je moguće ostvariti besplatnu pravnu pomoć?


Uz Zahtjev se prilaže i pisana Izjava podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegova kućanstva o dopuštenju uvida u sve podatke o imovini te o prihvaćanju materijalne i kaznene odgovornosti podnositelja zahtjeva za istinitost navedenih tvrdnji.
Za podnošenje Zahtjeva ne plaćaju se upravne pristojbe.
Kriteriji za odobravanje korištenja besplatne pravne pomoći
Uvjet za odobravanje besplatne pravne pomoći jest imovno stanje podnositelja zahtjeva i članova njegova kućanstva. Članak 8. Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći propisuje slučajeve u kojima je moguće ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć kako slijedi:
1) smatrat će se da osoba ne može snositi troškove pravne pomoći bez egzistencijalne ugroženosti ako ostvaruje prava iz sustava socijalne skrbi i drugih oblika pomoći, odnosno pravo na opskrbninu prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata.
2) smatrat će se da osoba ne može snositi troškove pravne pomoći bez egzistencijalne ugroženosti ako imovno stanje podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegovog kućanstva odgovara sljedećim uvjetima (kumulativno):

a) kad imovina, u novčanom obliku, podnositelja zahtjeva i članova njegovog kućanstva ne iznosi više od dvadeset najnižih mjesečnih osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja, na dan podnošenja zahtjeva, prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja, po članu njegovog kućanstva (2.611,00 kn za 2009. godinu),

b) kad podnositelj zahtjeva ili punoljetni članovi njegovog kućanstva posjeduju imovinu, osim imovine u novčanom obliku, čija ukupna vrijednost ne prelazi iznos od dvadeset najnižih mjesečnih osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja na dan podnošenja zahtjeva prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja (2.611,00 kn za 2009. godinu),

c) kad podnositelj zahtjeva odnosno punoljetni članovi njegova kućanstva, imaju u vlasništvu stan ili kuću koji se smatraju zadovoljavajućim stambenim prostorom u smislu članka 3. Zakona (35m2 za podnositelja zahtjeva te dodatnih 10m2 za svakog člana kućanstva (moguća su odstupanja do 10m2)), te ako imaju u vlasništvu automobil čija vrijednost ne prelazi osamnaest najnižih mjesečnih osnovica za obračunavanje i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja na dan podnošenja zahtjeva, prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja (2.611,00 kn za 2009. godinu),

d) kad u proteklih 12 mjeseci ukupni dohodak i ukupni primici podnositelja zahtjeva i punoljetnih članova njegova kućanstva mjesečno ne prelaze po članu kućanstva iznos najniže osnovice za obračun i plaćanje doprinosa za obvezna osiguranja na dan podnošenja zahtjeva, prema Zakonu o doprinosima za obvezna osiguranja (2.611,00 kn za 2009. godinu).
3) Besplatna pravna pomoć odobrit će se djeci, koju su roditelji i drugi obveznici uzdržavanja po odredbama zakona dužni uzdržavati, u postupcima koji se vode pred nadležnim tijelima radi ostvarivanja prava djeteta na uzdržavanje neovisno o materijalnim prihodima obitelji.

Rok za postupanje ureda državne uprave
O Zahtjevu za odobravanje korištenja pravne pomoći odlučuje ured državne uprave kojem je podnesen Zahtjev, a u roku od 15 dana od dana podnošenja Zahtjeva. Izuzetno, ako je riječ o pravnoj stvari u kojoj podnositelj Zahtjeva ne bi uslijed proteka roka nakon 15 dana mogao ostvariti pravo koje je predmet postupka, pravna pomoć se odobrava odmah, a najkasnije u roku koji podnositelju Zahtjeva omogućava pravodobno poduzimanje radnji za ostvarivanje prava.


Uputnica
Ukoliko je Zahtjev pozitivno riješen, ured državne uprave izdaje uputnicu. Uputnica za ostvarivanje prava na pravnu pomoć prema odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći predstavlja upravni akt kojim se utvrđuje postojanje i opseg prava. Obračunata i zaključena uputnica dokaz je o konzumiranom pravu te u tom smislu predstavlja i konačni i izvršni upravni akt.
Uputnica se može izdati za primarnu i sekundarnu pravnu pomoć te za pojedine pravne radnje, odnosno u slučaju zastupanja za određeni stupanj postupka.
S izdanom uputnicom podnositelj zahtjeva za odobravanje pružanja besplatne pravne pomoći odlazi pružatelju pravne pomoći kojeg sam bira. Ukoliko se radi o zastupanju pred sudom ili izradi podnesaka u sudskom postupku, pružatelj mora biti iz reda odvjetnika. Obračun uputnice ispunjava pružatelj pravne pomoći. Pružatelj je dužan vratiti uredu popunjenu uputnicu nakon pružene pravne pomoći. Uputnica koju pružatelj vraća uredu predaje se zajedno sa originalima računa za nastale troškove. Ako uputnica ne bude vraćena u roku od 15 dana od izvršenja zadnje pravne radnje za koju je uputnica izdana, smatrat će se da pravna pomoć nije pružena

Ukoliko je Zahtjev negativno riješen ili je odobren u vrijednosti manjoj od punog iznosa pravne pomoći, podnositelj zahtjeva može izjaviti žalbu Ministarstvu pravosuđa u roku od 8 dana.
Mogući opseg plaćanja troškova pravne pomoći
Odobravanje pravne pomoći odnosi se na potpuno ili djelomično osiguravanje plaćanja troškova pravne pomoći ovisno o imovinskom stanju podnositelja zahtjeva. Naime, predviđena je mogućnost da korisnik pravne pomoći, zavisno od svojih materijalnih prilika, sudjeluje u troškovima postupka u određenom postotku. Predloženo rješenje omogućuje racionalno korištenje sredstava kao i jačanje odgovornosti pojedinca pri pokretanju i vođenju postupaka. Ujedno se omogućava ostvarivanje prava na pravnu pomoć većem broju korisnika uz ista raspoloživa sredstva.

PRUŽATELJI BESPLATNE PRAVNE POMOĆI


Tko su pružatelji besplatne pravne pomoći?
Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći kao pružatelji pravne pomoći predviđeni su odvjetnici, udruge, sindikati i pravne klinike pri čemu su definirani oblici pravne pomoći koju pojedini od ovih subjekata može pružati.
Pružanje pravne pomoći od strane odvjetnika
Odvjetnici mogu pružati primarnu i sekundarnu pravnu pomoć prema odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.
Odvjetnik ne smije odbiti pružiti pravnu pomoć u skladu s odredbama Zakona, osim u slučajevima predviđenima Zakonom o odvjetništvu za uskratu pravne pomoći. Korisnik pravne pomoći može odbijanje pružanja pravne pomoći prijaviti ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa. Neosnovano odbijanje pružanja pravne pomoći od strane smatrat će se u smislu Zakona nesavjesnim pružanjem pravne pomoći.
Pružatelji pravne pomoći pružaju pravnu pomoć uz naknadu. Visine utvrđenih naknada propisane su odredbama Uredbe o tarifi za utvrđivanje vrijednosti iznosa naknade za pružanje primarne i sekundarne pravne pomoći. Odredbe Uredbe o tarifi temelje se na iznosima utvrđenim u odvjetničkoj tarifi, a vrijednost boda svake godine utvrđuje se Odlukom Vlade.
Pružanje pravne pomoći od strane udruga i sindikata
Udruge i sindikati pružaju samo primarnu pravnu pomoć.
Udruga stječe ovlast za pružanje pravne pomoći upisom u Registar udruga pri Ministarstvu pravosuđa. Da bi stekla ovu ovlast, udruga u prvom redu mora biti osnovana prema odredbama Zakona o udrugama i registrirana kod nadležnog ureda državne uprave, odnosno ureda Grada Zagreba.
Sukladno odredbama Pravilnika o kriterijima za vrednovanje projekata ovlaštenih pružatelja besplatne pravne pomoći i pravnih klinika te o načinu izvještavanja o izvršenju projekata, Povjerenstvo daje mišljenje o predloženim projektima, a Ministar pravosuđa donosi konačnu odluku o dodjeli sredstava udrugama za tekuću godinu.
Rad udruga prati se i putem analize kvartalnih i godišnjih izvješća o pruženoj besplatnoj pravnoj pomoći koja su udruge dužna redovito podnositi na obrascu Izvješće pružatelja pravne pomoći.
Ovlaštene udruge mogu pružati primarnu pravnu pomoć i osobama koje nisu korisnici pravne pomoći po odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći i koja se ne financira sredstvima iz državnog proračuna.
Rad udruga financira se putem projekata uz napomenu da se sredstva za projekte dodjeljuju unaprijed
Sindikati pružaju primarnu pravnu pomoć na način i pod uvjetima koji su Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći propisani za ovlaštene udruge. Ovlast za pružanje pravne pomoći sindikati stječu također upisom u registar udruga koje pružaju pravnu pomoć na način i pod uvjetima koji su propisani i za udruge.
Pružanje pravne pomoći od strane pravnih klinika
Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći propisano je da pravni fakulteti mogu pružati pravnu pomoć putem pravnih klinika. Međutim, Zakon se zadržao samo na otvaranju mogućnosti djelovanja pravnih klinika te propisivanja načina pružanja pravne pomoći, kada i ako klinike budu ustrojene. Ovakvo rješenje predloženo je iz razloga što pravne klinike danas ne postoje u sustavu visokog obrazovanja na pravnim fakultetima, osim pojedinih pojednostavljenih oblika na pojedinim fakultetima. Njihov ukupan položaj i status trebaju urediti posebni propisi o visokom obrazovanju. 




 

Sukladno odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći i Pravilnika o obrascu zahtjeva za odobravanje korištenja besplatne pravne pomoći, obrascu uputnice i evidenciji izdanih uputnica, osoba koja želi ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć podnosi ispunjen obrazac.
Obrazac Zahtjeva moguće je i osobno preuzeti na Općinskom sudu u Crikvenici.
Tko može ostvariti pravo na besplatnu pravnu pomoć?