Glavni izbornik
Naslovnica
Unutarnje ustrojstvo suda
Sudska uprava
Parnični odjel
Ovršni i izvanparnični odjel
Zemljišnoknjižni odjel
Odjel za praćenje europskih propisa i sudske prakse Suda EU i Europskog suda za ljudska prava
Kontakti
Parnični odjel
Ovršni i izvanparnični odjel
Zemljišnoknjižni odjel
Mirenje
Služba za mirenje
Kontakti
Vodič kroz mirenje
Ostvarivanje prava na pristup informacijama
Pravilnik o pravu na pristup informacijama
Zakon o pravu na pristup informacijama
Obrazac zahtjeva za ostvarivanje prava na pristup informacijama
Godišnje izvješće za 2016.
Godišnje izvješće za 2017.
Godišnje izvješće za 2018.
Kodeks sudačke etike
Smjernice za tumačenje i primjenu Kodeksa sudacke etike
Etički kodeks državnih službenika
Natječaji i oglasi
Oglas za prijam u državnu službu na određeno vrijeme
Adm. ref. - sudski zapisničar
Viši sudski referent - zemljišnoknjižni
Sudski savjetnik
Stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa
STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE – Javni poziv
Poziv na intervju
Priopćenja glasnogovornika
Priopćenje za javnost - gruntovnica
Priopćenje za javnost
Priopćenje za javnost - gruntovnica
Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama 22. rujna 2018.
Priopćenje za javnost
Korisne obavijesti
Radno vrijeme za primanje stranaka
Popis pisarnica
Predaja pismena
Plaćanje sudskih pristojbi
Plaćanje sudskih pristojbi u ZK postupku
Uplate na ŽR depozita
Uvid u spise
Uvid u zemljišnu knjigu
Ovjera isprava i izdavanje uvjerenja za inozemstvo
Zamolba za ovjeru za inozemstvo
Uredba (EU) 2016/1191 O JAVNIM ISPRAVAMA
Arhiva suda
Kućni red
Izmjena i dopuna kućnog reda
WEB - Informiranje
e-oglasna ploča
Dozvola za kopiranje rješenja o nasljeđivanju osobama s pravnim interesom
Obrasci u ostavinskom i izvanparničnom postupku
Korisne obavijesti ZK odjela
Važne napomene
Načini podnošenja prijedloga za upis
Pravni lijekovi
Prijedlozi
Isprave koje su nužni prilozi za upis
Posebni zemljišnoknjižni postupci
Sudske pristojbe
Korisni linkovi
Javna nabava
Obavijest u smislu čl. 13. ZJN
Plan nabave
Postupci javne nabave u tijeku
Objavljen je postupak javne nabave uredskog potrošnog materijala i sredstava za čišćenje
Registar ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma
Jednostavna nabava
Prethodno savjetovanje
Procedure
Financijska izvješća
Službenik za zaštitu osobnih podataka
Odluka o imenovanju službenika za zaštitu osobnih podataka
Povjerenik za otpad
Odluka o imenovanju povjerenika za otpad
Osoba zadužena za sustavno gospodarenje energijom
Odluka o imenovanju osobe zadužene za sustavno gospodarenje energijom
Povjerenik za etiku
Odluka o imenovanju povjerenika za etiku
Mirenje

Mirenje je oblik posredovanja u kojem stranke rješavaju vlastite sporove pod vodstvom i uz pomoć neovisne treće strane - izmiritelja (medijatora), tijekom kojeg se traži rješenje u najboljem interesu stranaka. Mirenje (medijacija) pred sudom je dobrovoljan, neformalan, povjerljiv, brz i besplatan postupak.
Uspješno mirenje (medijacija) završava se nagodbom čiji oblik i sadržaj određuju same stranke, a ona se, nakon što su se stranke dogovorile o njezinu sadržaju, sklapa pred sucem u formi sudskog zapisnika i izjednačena je sa sudskom nagodbom.

U postupku mirenja (medijacije) sudjeluju stranke, njihovi punomoćnici ili savjetnici, izmiritelj (medijator) kao treća neutralna osoba i, po potrebi, vještaci.
Izmiritelji (medijatori) određuju se s liste suda, a čine je suci, odvjetnici i drugi pravnici, te stručnjaci iz drugih različitih profesija. U postupku mirenja, po potrebi, može sudjelovati i više od jednog izmiritelja (medijatora) - suizmiritelja.

Izmiritelj (medijator), za razliku od suca u parničnom postupku, ne može donijeti odluku o predmetu spora ako stranke u mirenju ne postignu nagodbu.
Koji sporovi su najpogodniji za postupak mirenja (medijacije)?
Vrsta spora u pravilu ne određuje izglede za uspješno mirenje (medijaciju), već su za uspjeh u mirenju ključni stavovi i shvaćanje stranaka - njihova spremnost riješiti spor na ovaj za njih najpovoljniji način.

Postupak mirenja (medijacije) pokreće se tijekom parničnog postupka na prijedlog jedne stranke, koji prihvati protivna stranka, zatim na zajednički prijedlog stranaka ili na prijedlog raspravnog suca, iznesen strankama tijekom parničnog postupka ako ga prihvate stranke.

Razlozi zašto mirenje (medijacija) za stranke predstavlja najpogodniji način rješavanja njihovog spora:
- u mirenju iznose se na vidjelo svi detalji spora, a ne samo njihova pravna interpretacija,
- tijekom mirenja stranke zadržavaju kontrolu nad postupkom i mogu ga prekinuti u svakom trenutku,
- mirenje umanjuje mogućnost sukobljavanja između stranaka i njihovih punomoćnika,
- tijekom mirenja umanjuje se mogućnost emocionalne frustracije stranaka, koja jepratitelj svakog sporenja, posebno onog u sudskom parničnom postupku,
- u mirenju se utvrđuju interesi stranaka, a ne njihovo pravo,
- postupak mirenja je brz (najčešće završava za samo nekoliko sati ili u jednom danu),
- postupak mirenja pred sudom je besplatan,
- nagodba od zajedničkog interesa, postignuta mirenjem, daje manje povoda
za njezino osporavanje,
- mirenje završava nagodbom koju stranke dobrovoljno izvršavaju, što isključuje potrebu
za dugotrajnim i skupim ovršnim postupkom.

Prednosti mirenja (medijacije) u odnosu na sudski parnični postupak:
- sudski postupak je javan, a postupak mirenja tajan (sve izneseno tijekom postupka mirenja ostaje povjerljivo i ne može se upotrijebiti u ili izvan parničnog postupka),
- sudski postupak je strog i formalan, a postupak mirenja neformalan i elastičan, te se odvija u ugodnom ambijentu i ozračju,
- u sudskom postupku stranke sebe i suca uvjeravaju u svoj pravni položaj na temelju zakona, a u postupku mirenja važni su interesi stranaka, a ne temeljenost njihovih zahtjeva na zakonu,
- u sudskom postupku sudac umjesto stranaka donosi odluku o njihovu sporu, a u postupku mirenja o vlastitom sporu odlučuju same stranke (vlastito rješenje spora),
- sudska odluka stvara pobjednika i gubitnika i često je njome nezadovoljna i stranka koja je uspjela u sporu, a u postupku mirenja obje su stranke pobjednici jer su postigle nagodbu od obostranog interesa, uspjeh stranaka u parničnom postupku je neizvjestan, a nagodba u mirenju za stranke isključuje rizik moguće nepovoljne sudske odluke,
- sudskom presudom narušavaju se i onako poremećeni odnosi između stranaka u
sporu, a nagodba u postupku mirenja sve sudionike čini zadovoljnima i omogućuje
zadržavanje njihovih dobrih odnosa u budućnosti,
- sudski postupak je dugotrajan i skup, a postupak mirenja je iznimno brz i besplatan.

Stranke ne mogu trpjeti pravne posljedice zbog neuspjeha u postizanju nagodbe u postupku mirenja. Upravo suprotno, one imaju veliku korist i od neuspjelog mirenja. Ovo stoga što stranke u ugodnom ozračju tijekom mirenja mogu znatno unaprijediti svoju ranije potpuno prekinutu komunikaciju i pri tome približiti svoje ranije oštro suprostavljene stavove. Posljedica je završetak njihove nastavljene parnice već nakon samo nekoliko ročišta.
U suradnji s Ministarstvom pravosuđa Republike Hrvatske 2006.g. započeo je Pilot projekt - «Mirenje pri sudovima«, kojim se prvi put u Republici Hrvatskoj strankama u sporu na hrvatskim sudovima, u parničnom postupku, pruža potpuno nova usluga rješavanja njihovih sporova na za njih pogodniji, brži i jeftiniji način. U razdoblju od 2008.g. do 2010.g. takav način rješavanja sporova se treba proširiti na sve sudove u Republici Hrvatskoj.